Skupština Udruge općina u Republici Hrvatskoj, na kojoj će sutra u Rugvici (Zagrebačka županija) sudjelovati više od 160 općinskih načelnika iz svih krajeva Lijepe Naše, predstavlja najveće okupljanje predstavnika lokalne i područne samouprave na godišnjoj razini! Tim je povodom portal Direktno objavio intervju s predsjednikom UORH-a i našim načelnikom Općine Jasenice Martinom Baričevićem, članom Središnjeg odbora HDZ-a.

Razgovor koji je vodio glavni urednik Darko Markušić prenosimo u cijelosti:

Kakva je trenutačna pozicija Općina u Republici Hrvatskoj? Jeste li zadovoljni svojim sadašnjim statusom?

Mi smo prije svega interesna udruga koja brine za interese 310 općina na području Hrvatske. Ako me pitate jesmo li zadovoljni sadašnjim statusom, moram priznati da postoji dosta prostora za napredak, te smo se odlučili na aktivniju participaciju unutar hrvatskog društva. Jer, nemojte zaboraviti da gotovo 48 posto stanovništva živi u ruralnim područjima, koja zajedno obuhvaćaju 90 posto teritorija RH. Samim time smatramo da moramo sudjelovati u kreiranju održivih razvojnih politika te želimo da nas se uvažava kao ravnopravnog partnera u tim procesima. Naravno, u nekim stvarima nismo bili dovoljno uporni, što sada pokušavamo popraviti. Posebno nas ohrabruje što je ova Vlada - na čijem je čelu predsjednik Andrej Plenković - prva koja je prepoznala važnost i potencijal hrvatskih općina. Vjerujem da smo na dobrom putu, jer stavljamo male zajednice i život u njima u centar pozornosti.

Najavljujete velike promjene u redefiniranje uloge Udruge općina u Republici Hrvatskoj. Koje su to novine i što njima želite postići?

Mogu slobodno kazati kako već dulje vrijeme radimo na novoj dugoročnoj strategiji razvoja našeg udruženja, što pokazujemo konkretnim prijedlozima za jedan jak reformski potencijal. Kroz izmjene našeg Statuta želimo postići novu efikasnost, brzinu, te praćenje domaćih i svjetskih trendova, jer u današnjem svijetu ništa nije fiksno. Moramo biti spremni da branimo i zastupamo naše interese. Uz operativno jačanje, na najavljenoj Skupštini želimo dati novi zamah i kroz prijedlog promjene imena u Hrvatsku zajednicu općina (HZO). Želimo poslati jednu snažnu poruku hrvatskoj javnosti i društvu, da općine nisu samo dekor, već i moguće rješenje za mnoge probleme ruralnih sredina. Mi zagovaramo jedan otvoren partnerski odnos, te vjerujemo u zajedničku sinergiju. Kadrovsko i operativno jačanje našeg novopredloženog Ureda zajednice, vodi prema našoj ambiciji da stvorimo stožernu snagu hrvatskih općina.

Što konkretno očekujete od ovogodišnje Skupštine? Posjeduje li Udruga Općina dovoljnu snagu da se samostalno afirmira u hrvatskom društvu?

Na ovogodišnjoj Skupštini očekujemo više od 160 načelnika i načelnica iz svih dijelova Hrvatske. To će biti najveće pojedinačno okupljanje svih predstavnika općina na godišnjoj razini, a vjerujte mi to je organizacijski i logistički veliki izazov. Vjerujem da smo tome dorasli. Želimo pokazati snagu i veliki potencijal našeg udruženja. Dugi niz godina nismo uspijevali jasno ukazati na naš potencijal, međutim, kadrovski smo ojačali, te preboljeli neke, kako u narodu kažu, "dječje bolesti". Okupljamo više od dvije trećine ruralne Hrvatske, te želimo na otvoren i transparentan način upoznati medije s temama koje su bliske nama i našim članicama. Teme poput reforme lokalne i područne samouprave, kao i koncept ruralnog razvoja, zadiru u samu srž današnjih problema s kojima se mi u Udruzi općina u Republici Hrvatskoj neprestano bavimo. Ova područja govore o potrebi da se na trezven i racionalan način raspravi, te argumentirano naznače moguća rješenja.

Na kojim projektima trenutačno radite? Možete li izdvojiti najznačajnije?

Kontinuirano radimo na nekoliko stalnih projekata koje provodimo kroz edukacije, savjetovanje i rad na samom terenu među našim članstvom. Posebno bih spomenuo dva kapitalna projekta koja provodimo ove godine, koji govore u prilog našoj ambiciji. Prošle godine smo inicirali i pokrenuli izradu dokumentarnog filma, čija bi funkcija bila nacionalna promocija i afirmacija Udruge Općina u Republici Hrvatskoj, odnosno predložene Hrvatske zajednice općina (HZO). Želja nam je da se nametnemo kao svojevrsni glasnogovornik našeg članstva, a za to nam je potrebno zajedništvo i nova progresivna politika. Izradom dokumentarnog filma, skrenut ćemo pažnju na naše postojanje, ciljeve, kao i probleme sa kojima se naše male zajednice konstantno susreću. Premda se radi o financijskim i logističkim zahtjevnim projektima, vjerujem da očekivani efekt neće izostati.

Isto tako, upravo finaliziramo završne dogovore oko izrade fotomonografije Udruge općina u RH, kojom želimo obuhvatiti sve naše članice. Time bismo ostavili vidljiv trag u kontekstu sistematizacija naših napora da probijemo dugogodišnju medijsku šutnju o uspjesima i velikim potencijalima naših zajednica, kao i o projektima naših zajednica u ruralnom razvoju.

Koliko je važno pratiti međunarodne trendove i izvući kvalitetne zaključke oko problema reforme lokalne i područne samouprave, kao i ruralnog razvoja?

Početkom veljače ove godine u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel i Zakladom hrvatskog državnog zavjeta suorganizirali smo uspješnu konferenciju pod nazivom "Reformski potencijal - Okvir za provedbu reformskih politika u Republici Hrvatskoj", koja je okupila više od 130 sudionika iz Hrvatske i Bavarske. Time smo ukazali na potrebu za razmjenom iskustava i znanja o funkciji lokalne i područne samouprave, kao i konceptu održivog ruralnog razvoja. Naravno, problema uvijek ima. Nema smisla negirati probleme. Oni svakako postoje. Nabrojat ću samo neke poput indeksacije, klasifikacije prostornih jedinica, pitanja vodnog gospodarstva, infrastrukture, zbrinjavanja uginulih životinja i sl. Promoviramo održive politike, kao razumska rješenja. Konstantno govorim da je ključ u dijalogu, a rješenje u sinergiji.

Kakva je vaše iskustvo i suradnja s drugim srodnim asocijacijama u Europi?

Aktivno surađujemo s mnogim partnerskim asocijacijama iz mnogih zemalja poput Njemačke, Slovačke, Crne Gore, Austrije te, naravno, Bosne i Hercegovine. Posebno smo bliski s našim prijateljima iz Bavarske, čije iskustvo možemo u nekim elementima i implementirati kod nas. Inače, Udruga općina u Republici Hrvatskoj intenzivirala je svoje mnogobrojne aktivnosti, ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu kroz aktivno sudjelovanje u radu mnogih međunarodnih i regionalnih asocijacija poput Vijeća Europe, Odbora regija Europske unije, Network of Associations of Local Authorities of South East Europe (NALAS).... Smatramo da je potrebno pratiti trendove te se aktivno uključiti raznim prijedlozima i savjetima. U konačnici, svi mi imamo slične ili srodne probleme te je nužno komunicirati.

Kako podići svijest o važnosti i funkciji hrvatskih općina? Postoji li neki recept za širu afirmaciju ovog pitanja?

Dobro pitanje. Unutar domaćeg diskursa često dolazi do problematičnih teza koje govore u prilog tome da općine, odnosno lokalna samouprava, „troše“ velike količine novca. Mogu s punim autoritetom kazati da to nije točno. Imate paradoks, gdje smo mi za nacionalni proračun, odnosno javni novac na razini statističke pogreške! Općine troše manje od dva posto javnog novca, dok se paralelno u javnom diskursu stvara svojevrsna pretpostavka da mi trošimo previše novca, te da sprječavamo razvoj. Upravo stoga, moramo djelovati na edukaciji šire javnosti. Treba objasniti kako je jačanje hrvatskih općina prvorazredan državni interes.