(VIDEO) U zagrebačkom Hotelu Westin održava se konferencija o gospodarstvu u organizaciji poslovnog tjednika Lider punim nazivom „Dan velikih planova“. Raspravlja se o privlačenju investicija i poticanju izvoza te najnovijim trendovima u Europi i svijetu.

Predsjednik HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković u svom je govoru brojnim okupljenima izložio plan rada buduće Vlade u području gospodarstva.

Već tijekom 2016. godine pokazalo se kako se i u razmjerno kratkom razdoblju mogu provesti učinkovite mjere koje će brzo pokazati dobre rezultate. Stoga je uspostava stabilne Vlade jamstvo provedbe reformi i mjera koje će doprinijeti ubrzanom gospodarskom rastu i zapošljavanju! - neke su od poruka iz govora predsjednika Plenkovića.

Govor predsjednika Plenkovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku i pročitati.

Prije svega želim zahvaliti na pozivu na 8. konferenciju „Dan velikih planova“ glavnom uredniku tjednika Lider Miodragu Šajatoviću i predsjednici Hrvatske udruge poslodavaca Gordani Deranji, a zadovoljstvo mi je što na Konferenciji sudjeluju i ministri Zdravko Marić i Darko Horvat, Sergej Gurjev iz Europske banke za obnovu i razvoj te u ime Predsjednice RH Marko Jurčić, savjetnik predsjednice za gospodarstvo.

Kada sam se kandidirao za predsjednika HDZ-a, jasno sam istaknuo četiri ključne poruke koje želim da HDZ projicira u hrvatskom društvu: političku stabilnost, pravnu sigurnost, kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj te društvenu solidarnost.

Drago mi je da imam prigodu izložiti osnovne crte plana rada buduće hrvatske Vlade u području ekonomske politike u godini koja je pred nama. Posljedice globalne financijske i gospodarske krize osjećaju se u Hrvatskoj, ali i cijeloj EU, a karakterizira ih usporeni gospodarski oporavak i visoka nezaposlenost. Dugotrajna ekonomska kriza u Hrvatskoj utjecala je na sve dijelove gospodarstva. Suočavamo se s dubokim strukturnim problemima. Kada usporedimo naše makroekonomske pokazatelje s državama srednje i istočne Europe, Hrvatska je krajem 2015. bila među posljednjima.

Naša vizija - uspješna Hrvatska

U proteklih šest godina realni BDP kumulativno je pao 12 posto. Zbog neprovođenja reformi Europska komisija je početkom 2016. Hrvatsku svrstala u kategoriju država članica s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Kao posljedica neodgovornog upravljanja javnim financijama, Vijeće EU je 2014. pokrenulo korektivnu Proceduru prekomjernog proračunskog manjka. Sukladno Proceduri, Hrvatska je do kraja 2016. obvezna smanjiti proračunski manjak na razinu od 2,7% BDP-a te dovesti javni dug na održivu putanju. Unatoč navedenim lošim pokazateljima i trendovima naša vizija je napredna i uspješna Hrvatska, prosperitetna i uređena država jednakih mogućnosti za sve koji svojim radom žele zajednički boljitak. Naš cilj je postaviti gospodarstvo na zdrave temelje.

Gospodarski rast i razvoj

Spomenute trendove i pokazatelje moramo promijeniti. Malo smo gospodarstvo s puno potencijala koji, na žalost, tijekom posljednja dva desetljeća nisu bili iskorišteni. Svi naši napori bit će usmjereni na provedbu mjera koje će dovesti do gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, kreiranja novih radnih mjesta, uz istovremeno povećanje socijalne pravednosti i demografsku obnovu, uključujući zaustavljanje iseljavanja mladih. Svjedoci smo da nam trenutni vanjski čimbenici idu u prilog i zasigurno imaju utjecaja na kretanja u gospodarstvu, ali moramo biti svjesni kako je potrebno imati dobro osmišljenu ekonomsku politiku koja će takve povoljne vanjske okolnosti iskoristiti za rast gospodarstva. Svjestan sam toga koliko je izazovno postići promjene u bilo kojem području, na mikro i na makro razini. Međutim, ako imamo viziju, znamo što želimo postići i imamo jasno definirane mjere i rokove, sigurno možemo odgovoriti na sve izazove.

Ciljevi do 2020.

Naši ciljevi do 2020. su:

- gospodarski rast od 5%,

- dostizanje stope zaposlenosti od 68%, što podrazumijeva otvaranje novih 180.000 radnih mjesta,

- demografska obnova - privlačenje ljudi i talenata, zaustavljanje iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta,

- te društvena pravednost - uređen sustav socijalnih naknada i mirovina te poticajno okruženje za realizaciju kreativnosti, znanja i vještina svakog pojedinca.

Mjere za ostvarivanje ovih ciljeva detaljno se utvrđuju u nacrtu Programa Vlade koji usklađujemo s našim partnerima. Sve te mjere provodit će kompetentni ministri koji su se dokazali u svojim područjima. Bliži se kraj godine, sutra ulazimo u zadnje tromjesečje 2016. i ovo je vrijeme priprema za sljedeću godinu kada se rade poslovni i financijski planovi i kada svi moramo znati, a posebno vi poduzetnici što možete očekivati.

2017. - Godina poduzetništva

Stoga želim poručiti da će sljedeća godina u Hrvatskoj biti godina poduzetništva. Afirmacija privatnog sektora kao ključnog nositelja ekonomskog razvoja i izgradnja poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja, okosnica su naše ekonomske politike. Na tome ćemo zajedno svakodnevno raditi. Poduzetnici, posebno mikro, mali i srednji te obrtnici kralježnica su gospodarstva. Njihovim jačanjem snažimo i Hrvatsku. Sljedećih dvanaest mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji nam je nužno potreban.

Pet je osnovnih stupova na kojima ćemo raditi s ciljem razvoja poduzetništva

Prvo, provest ćemo cjelovitu poreznu reformu i olakšati uvjete poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Nakon sveobuhvatne analize poreznog sustava, koju smo izradili u suradnji s našim najeminentnijim stručnjacima, predstavit ćemo prijedloge promjena u poreznom sustavu. Porezni sustav proteklih godina bio je podložan brojnim izmjenama što dovodi do nesigurnosti i odbija ulaganja. Cjelovita reforma stoga je usmjerena na pojednostavljenje i dugoročnu stabilnost poreznog sustava, ali i na porezno rasterećenje koje će ovisiti o fiskalnim mogućnostima. Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno ćemo rasteretiti građane, poduzetnike i obrtnike, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit ćemo postojeće regulatorne zahtjeve, smanjiti troškove uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore te spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja. Svim navedenim mjerama želimo stvoriti poticajno okruženje i vratiti povjerenje domaćih i inozemnih ulagača te Hrvatsku učiniti poželjnom destinacijom za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. Neaktivnu državnu imovinu stavit ćemo u funkciju gospodarstva, kako u korist poduzetničkih ideja, tako i u korist općina, gradova i županija, a za potrebe izgradnje novih poduzetničkih potpornih institucija. Javna poduzeća proći će temeljito poslovno i financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu.

Drugo, ulagat ćemo u generatore rasta. Identificirali smo djelatnosti s najvećim potencijalom rasta na koje se namjeravamo posebno usmjeriti. Jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda i zato ćemo neiskorištene poljoprivredne površine staviti u funkciju kroz koncesije, prodaju ili darovanje. Veliki prostor za rast je i u turizmu u kojem se prihodi mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Industrija je također godinama zanemarivana, unatoč potencijalu za rast koje imaju mnoge njezine grane. Osobito ćemo poticati hrvatske izvoznike koji daju veliki doprinos gospodarskom razvoju zemlje. Upravo se model gospodarskog rasta, uz investicije, treba bazirati na izvozu. Ključno je raditi na dizanju konkurentnosti u svim sektorima, a posebice izvoznog.  Poticat ćemo domaću proizvodnju, te proizvođačima osigurati cjenovno prihvatljive i dostupne sirovine i energiju, obrazovanu radnu snagu, dobru prometnu povezanost, brzu i učinkovitu administraciju i povoljne izvore financiranja.

Treće, povećat ćemo učinkovitost institucija. Pojednostavit ćemo pravila i ubrzati rad administracije i sudova. Digitalizacija procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave,  a kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu, bit će u fokusu našeg djelovanja. Cilj nam je uspostaviti jedinstven način komunikacije s tijelima državne uprave. Želimo da putem interneta svatko u svakom trenutku može vidjeti u kojoj je fazi rješavanja njegov predmet. Jačat ćemo neovisnost pravosuđa, povećat ćemo pravnu sigurnost i učinkovitost pravosudnog sustava. Skratit ćemo trajanje sudskih postupaka i smanjiti broj neriješenih predmeta rasterećivanjem sudova prenošenjem ovlasti na druga tijela.

Četvrto, osigurat ćemo održivost javnih financija koja jamči i ekonomsku stabilnost.

U tom smislu, nastavit ćemo sa smanjivanjem proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u kroz pažljivu kombinaciju fiskalne konsolidacije i generiranje rasta. Proračun koji ćemo predstaviti za iduću godinu upravo će se temeljiti na tom načelu. Stoga ćemo nastaviti  dijalog s Europskom komisijom u okviru Europskog semestra te godišnjom izradom kvalitetnih Nacionalnih Programa reformi i Programa konvergencije. Njihov cilj je: 1) smanjenje proračunskog deficita, 2) makroekonomska stabilnost, 3) jačanje konkurentnosti i 4) stvaranje radnih mjesta.

Proračun vidimo kao točku preokreta gdje hrvatske javne financije trebaju nastaviti pozitivan trend iz 2016. i ići trajno dalje u pozitivnom smjeru, uslijed čega bi trebali izaći iz procedure prekomjernog deficita i popraviti izglede kreditnog rejtinga, a nakon toga i sam kreditni rejting prema investicijskom.

Stoga će i 2017. naš fokus biti na kontroli rashodne strane proračuna, uzimajući u obzir i određene stavke proračuna koje po automatizmu rastu poput mirovina, udjela u sufinanciranju EU projekata itd. Korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova treba unaprijediti i povećati našu apsorpcijsku sposobnost. O tome sam jučer razgovarao i s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom, kao i o povezivanju s Europskim fondom za strateška ulaganja što podrazumijeva i pripremu kvalitetnih projekata od strane Hrvatske. Plan nam je da proračunski manjak opće države u 2017. godini svedemo na 2%, čime ćemo dodatno pridonijeti smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.

S obzirom na činjenicu da danas Hrvatska plaća 12 milijardi kuna godišnje samo za otplatu kamata na postojeći javni dug, podizanje kreditnog rejtinga i smanjenje kamate na dug predstavlja jedan od ključnih prioriteta u nadolazećem razdoblju. Javni dug je u mandatu Vlade od 2011. - 2015. narastao za 73 milijarde kuna i dosegao razinu od gotovo 290 milijardi kuna ili 86,7% BDP-a krajem 2015. Neodrživo visoka dinamika rasta duga, ali i njegova sama visina, izvor je ranjivosti gospodarstva. Ključan naglasak naše fiskalne politike stavljen je stoga na stabilizaciju i smanjenje javnog duga.

Podsjećam da je ove godine, po prvi put u zadnjih 25 godina nominalno smanjen javni dug i to za 4,6 milijardi kuna čime se Hrvatska svrstala među  EU članice s najvećim smanjenjem duga. Posljednji podaci pokazuju da je deficit opće države u prvih 6 mjeseci za preko 5 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju prethodne godine te je dosegnuo razinu od svega 0,2 % BDP-a. U poticajnim uvjetima snažnijeg gospodarskog rasta, uz racionalno upravljanje javnim financijama i istovremeno očuvanje socijalne pravednosti i zaštite najugroženijih slojeva stanovništva, planiramo do 2020. imati uravnotežen proračun opće države, a javni dug smanjiti za 10 postotnih bodova.

I kao peto, ali jednako važno, provest ćemo reformu obrazovnog sustava kako bismo ga prilagodili potrebama gospodarstva. Hrvatska je sada u situaciji da se s jedne strane neki poduzetnici žale da ne mogu naći kvalificiranu radnu snagu za svoje poduzeće, dok s druge strane mladi odlaze u potrazi za poslom u inozemstvu. Svi ćemo se suglasiti s tim da trebamo obrazovni sustav koji će mladima omogućiti učenje, razmišljanje i prilagođavanje stalnim promjenama i novim okolnostima. Obrazovni sustav te istraživanje i znanost bit će  u tijesnoj vezi s gospodarstvom. U posljednjem izvješću o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, unatoč napretku za tri mjesta, upravo u području inovacija najslabije smo ocijenjeni. Ovo upozorenje shvaćamo vrlo ozbiljno i u narednom razdoblju učinit ćemo sve da ukupnu konkurentnost, a posebno ovaj segment unaprijedimo.

Odluke u partnerstvu s poslovnom zajednicom, socijalnim partnerima i drugim akterima

Ovo je pet ključnih područja na kojima ćemo temeljiti našu ekonomsku politiku sljedeće godine, a radit ćemo i na ostalim područjima jer su sva međupovezana. Osim iskoraka u sadržajima ekonomskih politika, želimo napraviti promjene i u modalitetu provođenja politika i odnosa prema poslovnoj zajednici. Vodit ćemo politiku otvorenih vrata i u partnerstvu sa svima donositi odluke i provoditi promjene. Želim da se u našim politikama i mjerama očituje tijesna suradnja s poduzetnicima, sindikatima kao socijalnim partnerima, ali i drugim akterima u društvu. To je nedostajalo Hrvatskoj svih ovih godina. Vlada koja sluša, Vlada koja zna prepoznati potrebe građana i poduzetnika, i Vlada koja zna pokrenuti promjene. Takvim pristupom smo izradili naš izborni program i na tim načelima ćemo funkcionirati kao Vlada. Želim da u partnerstvu i zajedništvu izgradimo bolju Hrvatsku.

Stabilna Vlada - jamstvo provedbe reformi

Već tijekom 2016. godine pokazalo se kako se i u razmjerno kratkom razdoblju mogu provesti učinkovite mjere koje će brzo pokazati dobre rezultate. Stoga je uspostava stabilne Vlade jamstvo provedbe reformi i mjera koje će doprinijeti ubrzanom gospodarskom rastu i zapošljavanju. Na kraju, želim svima uspješnu poslovnu 2017. godinu - godinu poduzetnika. U nama ćete imati pouzdanog partnera. Neka veliki planovi postanu veliki projekti kojima ćemo potaknuti gospodarski rast i razvoj Hrvatske.