Prihvatio sam ponudu HDZ-a budući da čvrsto vjerujem u uspjeh i ispravan put novoga stranačkog vodstva * Milanovićevoj je vladi preko naslovnice Bilda odaslana poruka da je gubitnica jer morala popustiti i poštovati pravo u slučaju Perković * Nijemci više ne investiraju u RH jer svoj novac žele uložiti u zemlju u koju imaju povjerenje, u kojoj se osjećaju sigurnima * Veselim se daljnjoj suradnji s Davorom Stierom, na dobrobit Stranke i Hrvatske - istaknuo je, među inim, novi međunarodni tajnik HDZ-a u intervjuu u današnjem Večernjem listu.
Miro Kovač, doktor međunarodnih odnosa i donedavno hrvatski veleposlanik u Njemačkoj, dao je u današnjem Večernjem listu svoj prvi intervju nakon što ga je Predsjedništvo HDZ-a imenovalo za međunarodnog tajnika naše stranke. Između ostalog, dr. Kovač je u razgovoru s potvrdio da je između HDZ-a i novoga veleposlaničkog mjesta, onog u Varšavi, odabrao - HDZ! Razgovor prenosimo u integralnoj verziji, s dijelovima koji su otpali uredničkim skraćivanjem te s uvodom novinara Davora Ivankovića:
Novi međunarodni tajnik HDZ-a je dr. Miro Kovač, koji je "preko noći" zamijenio Davora Stiera. I dok se još raspravlja o tome prebacivanju Stiera "samo" na bruxellesku frontu, Kovač (45) piše otkaz u MVP-u i dolazi u središnjicu HDZ-a. Doktorirao je na Sorboni, radio u Uredu Predsjednika 1995., pa u veleposlanstvu u Bruxellesu, u Parizu, a od 2008. do prošle godine naš je veleposlanik u Njemačkoj. Govori pet stranih jezika i bio je karijerni diplomat. To je odmah potvrdio i u odgovoru na “vruće” pitanje oko Ruže Tomašić, za koju je šef europučana Joseph Daul kazao da ne može, kao euroskeptik, biti na listi HDZ-a. Na vrlo škakljivu tezu, Kovač je odgovorio baš diplomatski;
- HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu su vrlo aktivni i djelotvorni u klubu zastupnika Europske pučke stranke. Upravo na temelju europskih vrijednosti, koje su i naše hrvatske vrijednosti, vodimo pregovore o koaliciji za europske izbore.
Čudno zvuči odluka da prekinete diplomatsku karijeru i okušate se u politici?
Meni je pak ona logična. Imao sam privilegij biti hrvatski veleposlanik u Njemačkoj sve dok nismo postali punopravna članica EU, što je bio jedan od temeljnih ciljeva demokratski izabrane vlasti 1990. godine. Nakon toga sam se htio vratiti i ostati u Hrvatskoj. Uslijedio je poziv predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da se priključim projektu daljnje afirmacije HDZ-a u svijetu i vraćanja povjerenja hrvatskih građana u HDZ, a s ciljem skorog preuzimanja obveze učiniti Hrvatsku bolje uređenom, gospodarski konkurentnom i inovativnijom.
Što su vam rekli u HDZ-u, zašto baš vas trebaju? A imali ste osiguranu novu "adresu", mjesto veleposlanika u Varšavi.
Bio sam u kontaktu s vrhom HDZ-a, dobio ponudu, a budući da čvrsto vjerujem u uspjeh i ispravan put HDZ-ova vodstva, prihvatio sam je. Istina, bilo mi je osigurano novo veleposlaničko mjesto, no htio sam se vratiti u Hrvatsku. Otprije sam član HDZ-a, ali se nisam nikada morao legitimirati kao član stranke i napredovao sam bez potrebe da se stranački ističem.
Pretpostavljam da je novoj vladi ipak smetalo što ste član HDZ-a?
Nemam se razloga žaliti, niti sam se žalio. U Njemačkoj sam bio nešto manje od pet godina, tri pod HDZ-ovom i gotovo dvije pod aktualnom vlašću. I sasvim je logično i prirodno da trenutačno kadrovi bliski ovoj vladi imaju prednost.
Što vam je rekao Karamarko, što očekuje od vas?
Da u prvom redu očekuje doprinos u daljnjoj afirmaciji HDZ-a, dakako, posebno na međunarodnom planu.
Jeste li o svom odlasku razgovarali i s bivšom šeficom Vesnom Pusić?
Bili smo u kontaktu. Još bismo se trebali oproštajno susresti.
Što našoj diplomaciji nedostaje da bi se ojačalo položaj Hrvatske?
Diplomacija je kao vojska, ona je instrument za provedbu politike, za ostvarenje nacionalnih interesa koje definira politika. Sama služba vanjskih poslova solidno se razvila. U diplomaciji uglavnom imamo profesionalce, tu i tamo kojeg politički postavljenog veleposlanika izvan sustava. Kao što rekoh, međutim, na politici je da svrsishodno upotrijebi diplomaciju, da joj dade jasne zadaće. A za to je preduvjet vjerodostojna, stabilna Hrvatska koja zna što hoće. I ja se sada pitam: je li sada tome tako? Znamo li što hoćemo sa sobom kao novom članicom unutar EU?
Davor Stier također je stigao iz diplomatskih voda. Jeste li već razgovarali?
Stier i ja vrlo dobro se poznajemo i vrlo dobro smo surađivali, pogotovo 2011., kada je Hrvatska završavala pregovore i kada se događao pravi krimić. Nije, naime, bilo jasno hoćemo li uopće završiti pregovore s EU. Bilo je snažnih otpora. Posebno tada smo Davor i ja vrlo djelotvorno surađivali. Veselim se daljnjoj suradnji s njim, na dobrobit HDZ-a.
Slabašno se snalazimo u EU. U čemu je problem?
Najprije trebamo znati što se hoće i s kojim ćemo partnerima u EU posebno tijesno surađivati. Unija je trenutačno suočena s krizom identiteta, s krizom vjerdostojnosti njezinih institucija i čelnika. Možda će nadolazeći europski izbori pomoći u svladavanju tih izazova. Pitate li ljude u Francuskoj, Njemačkoj, pa i Hrvatskoj, tko je predsjednik Europske komisije ili Europskog parlamenta, malo njih će znati točan odgovor. To više je nužno identificirati s kojim ćemo zemljama partnerima privilegirano surađivati. Trenutno dominira međuvladin pristup suradnje unutar EU. U RH je na psihološkom planu počinjena golema šteta: umjesto da se na ulasku u EU motivira pučanstvo, da se ukaže na mogućnosti koje članstvo donosi za naše ljude, posebno za mlade, građani su dodatno obeshrabreni.
Čini mi se da smo u EU ušli i s minusom, s obzirom na spor s najmoćnijom zemljom EU Njemačkom i prtljanje s pokušajima neizručivanja Josipa Perkovića?
Žao mi je što sam prisiljen konstatirati da je nedovoljno profesionalnim upravljanjem - to je diplomatska formulacija - znatno umanjena vjerodostojnost naše zemlje na europskom planu. Što se pak Njemačke tiče i njenoga javnog mnijenja, nekidan smo dobili „poručicu“ preko najutjecajnijeg dnevnika Bild Zeitunga, vrlo relevantnog za svaku njemačku vlast. Inače, bivši kancelar Schröder jednom je rekao da su za vladanje u Njemačkoj potrebne tri stvari: Bild Zeitung, Bild am Sonntag (nedjeljni broj) i TV. U pretprošlu subotu hrvatskoj je vladi preko naslovnice Bilda u rubrici dobitnik-gubitnik odaslana poruka da je gubitnica jer je morala popustiti i poštovati pravo. Sve to skupa nam je doista bilo nepotrebno.
To je riješeno, ne bi više trebalo biti teret u odnosima s Njemačkom?
Aktualna vlast treba raditi na popravljanju odnosa. Što se HDZ-a tiče, imamo kvalitetnu komunikaciju s partnerima u Njemačkoj, CDU-om i CSU-om. Predsjednik Karamarko bio je u rujnu prošle godine na predizbornom skupu CDU-a, gdje se susreo s kancelarkom Merkel. Na žalost, i to je u hrvatskim medijima bilo loše interpretirano.
Ne u medijima, nego je premijer Milanović optužio Karamarka da je išao dogovarati s Merkel uvođenje sankcija RH?
Nepotrebno je trošiti riječi na takve insinuacije.
Što je HDZ-u najbitnije na vanjskopolitičkom planu?
Nastaviti s izgradnjom transatlantske i europske suradnje, kao i odnosa s jugoistočnim susjedstvom, u prvom redu preko partnerskih i sestrinskih stranaka. Kada se dođe na vlast, treba i na tom planu biti maksimalno pripremljen.
Zašto Nijemci ne investiraju više u Hrvatsku?
Nije samo u pitanju Njemačka, koja je nama, poslije Italije, drugi vanjskopolitički partner. Njemačkih investicija ima, nekoliko velikih kompanija je prisutno u Hrvatskoj, ali sve otprije. Sada bi bilo logično da RH uspije privući srednja i mala poduzeća, na primjer s juga Njemačke. E, tu opet dolazimo do povjerenja. Posebno mali i srednji poduzetnici svoj će novac uložiti u zemlju u koju imaju povjerenje, u kojoj se osjećaju sigurnima. Velike kompanije će doći, pa i u Hrvatsku, bez obzira na kvalitetu naše administracije, one imaju jake pravne službe. No, želimo li zaista privući strane male i srednje poduzetnike, a svoje domaće stimulirati, trebamo imati kvalitetno pravosuđe i djelotvornu državnu upravu te regionalnu i lokalnu samoupravu. Inače, jednom mi je predsjednik njemačkoga Saveznoga ustavnog suda rekao da je ključ svega, pa i razvoja gospodarstva - djelotvorna pravna država.
Kao povjesničar, kako komentirate izjavu našeg premijera da su Hrvati naučili naciste izgradnji konc-logora i masovnim ubojstvima u Drugome svjetskom ratu?
Predlažem da povijest prepustimo povjesničarima. Genezom Holokausta bavili su se mnogi među njima. Zna se gdje je osmišljen Holokaust, tko su bili kreatori. One koji su to zaboravili na to je upravo u Vašem listu podsjetio veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj Yosef Amrani.
