(VIDEO) Ured eurozastupnice Ivane Maletić organizirao je međunarodnu konferenciju „Izazovi upravljanja proračunom i fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj“ u Kući Europe u Zagrebu. Uistinu impresivna lista izlagača, redom europski ekonomski stručnjaci: zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije (EK) Servaas Deroose, direktor Opće uprave za proračun EK-a Eric Paradis, ekonomski analitičar Tomáš Meravý (Slovačka), direktor slovenskog Instituta za makroekonomske analize i razvoj Boštjan Vasle. 

Na Konferenciji je izlagao, također, i predsjednik HDZ-ovog Odbora za financije (i docent na Ekonomsku fakultetu u Zagrebu) dr.sc. Tomislav Ćorić koji je govorio o proračunu i budućim perspektivama za Hrvatsku, kao i organizatorica Konferencije - naša financijska ekspertica Maletić - koja je izlagala o načinima poticanja gospodarskog rasta u RH.

http://hdz.hr/vijest/nacionalne/video-drzava-pred-bankrotom-grcic-i-dalj...

Vlada bez rezultata!

Nakon uvodnog govora u kojem je Maletić predstavila program i govornike Konferencije, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije Servaas Deroose govorio je o proceduri prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža koje su obuhvatile Hrvatsku nakon članstva u EU. Istaknuo je da je vlada poduzela mjere konsolidacije, no one nisu dale rezultata - deficit je umjesto 4,6 posto BDP-a dosegao čak 5,6 posto BDP-a. Nisu, također, dale rezultate jer se na prihodovnoj strani povećava porezno opterećenje, a na rashodnoj režu kapitalni projekti i investicije, odnosno - pokretači rasta. 

Naglasio je da Hrvatska ima probleme s konkurentnošću i produktivnošću koji se bez strukturnih reformi i odlučnog rada ne mogu riješiti. Velika prilika za Hrvatsku su EU fondovi, koji se još uvijek ne koriste zbog nedovoljne odlučnosti u rješavanju problema. Zaključio je da se Hrvatskoj predviđa minimalan rast u sljedećih pet godina - svake godine samo 1 posto. 

Nužnost preciznog proračuna

Direktor Opće uprave za proračun Europske komisije Eric Paradis govorio je o funkcioniranju proračuna EU i primjeni financijske regulative u državama članicama. Naglasio je da je za Hrvatsku osigurano 10,7 milijardi eura za razdoblje 2014.- 2020., te da fondovi podijeljeni u četiri operativna programa moraju doprinijeti tematskim ciljevima koji se provode kroz strategiju EU 2020. i kroz partnerske ugovore s državama članicama. Istaknuo je da se, stoga, vlada treba pobrinuti da proračun bude točan kako bi i EU bila točnija u svojim prognozama i dodjeljivanju sredstava. Zaključio je da se treba povećati suradnja s privatnim sektorom, kontrolirati svi procesi i provoditi učinkovite mjere protiv prijevara.

Slovački model

Ekonomski analitičar Tomaš Meravy predstavio je iskustvo Slovačke u vremenu ekonomske krize. Za Hrvatsku je preporučio da se treba usredotočiti na izvoz - koji smatra ključnim za oporavak gospodarstva - te da bi fokus trebao biti i na industriji, proizvodnji te na kvaliteti javnog sektora i javne uprave.

Provođenje strukturnih reformi

Direktor Instituta za makroekonomske analize i razvoj Slovenije Boštijan Vasle kazao je da je Slovenija u vrijeme krize bila jedna od najgorih država članica EU, no da je zahvaljujući provođenju strukturnih reformi - čišćenjem bankarskog sustava, konsolidacijskim reformama i reformama sustava socijalne sigurnosti, mirovinskog sustav te tržišta rada - BDP porastao u zadnjih sedam tromjesečja.

Bez objektivnosti nema optimizma!

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Ćorić govorio je o hrvatskom proračunu i budućim perspektivama. Naglasio je da nam deficit proračuna ne daje razlog za optimistične projekcije rasta, jer je kod predviđanja proračuna nedostajalo realnosti i objektivnosti. Istaknuo je da recesija generira deficit, ulazak u dugove te pad rejtinga. A padom rejtinga rastu cijene kapitala, što sve zajedno rezultira smanjenjem konkurentnosti. 

- Nalazimo se u začaranom krugu, a ovaj status quo je neodrživ te su nužne reforme. Izlazak iz ekonomske i socijalne krize moguć je provedbom cjelovitog programa gospodarskog oporavka, što znači da reforme u ključnim sektorima moraju biti provedene. Također, potrebno je poboljšati investicijsku klimu i ojačati kredibilitet među investitorima, kao i povećati apsorpcijski potencijal za sredstva iz EU fondova. Moraju se osigurati uvjeti malim i srednjim poduzetnicima kako bi mogli biti pokretači razvoja. Ove promjene rezultirale bi stvaranjem socijalno-tržišnog gospodarstva.

Ugledajmo se na druge!

Ćorić je, također, naglasio važnost uspostave sustava za upravljanje javnim dugom - po uzoru na druge države u EU i šire. 

- Hrvatski javni dug u ovom trenutku prelazi 250 milijardi kuna, a nema jasno definiran ured za upravljanje javnim dugom. Njime upravlja tek nekoliko ljudi u okviru Ministarstva financija. Iskustva drugih država puno su drugačija, a čisto za primjer, u Turskoj njima upravlja ured od 250 ljudi.

Istaknuo je zabrinjavajuću činjenicu da Hrvatska danas ima milijun i 200 tisuća umirovljenika i milijun i 400 tisuća radnika te je odnos radno-aktivnog stanovništva i umirovljenika ispod 1,2:1.  

- U tom kontekstu, naš kombinirani sustav doveden je u pitanje, on ne može financirati sam sebe. U situaciji smo da će izdaci za mirovine u narednim proračunima biti sve veći! - zaključio je naš financijski ekspert. 

Hrvatska gubi razvojnu perspektivu!

Stručnjakinja za financije Ivana Maletić govorila je o pokretačima gospodarskog rasta, a posebno se osvrnula na nužnost što skorijeg provođenja strukturnih reformi. Važno je početi koristiti EU financijska sredstva i istovremeno jačati poduzetničke i infrastrukturne kapacitete te povećati investicije u istraživanje i razvoj.

- Hrvatska ima potencijala i sve preduvjete za rast, ali vlada nema konstruktivnih rješenja za poboljšanje konkurentnosti i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Potrebna nam je sposobna vlada koja će biti odlučna u provedbi reformi, pametne fiskalne konsolidacije i razvojnih investicija. Samo tako možemo osigurati rast i razvoj. Vrlo je jasno da Hrvatska gubi razvojnu perspektivu!

Nesklad obrazovanja i zahtjeva tržišta

Eurozastupnica se osvrnula na „Izvješće o lakoći poslovanja“ kojeg provodi Svjetska banka. Ona rangira Hrvatsku na 65. mjesto od ukupno 189 te kao najkritičnija područja izdvaja ishođenje građevinske dozvole, uknjižbu vlasništva i pokretanje poslovanja. Potom je Maletić izdvojila neke ključne, ali i zabrinjavajuće brojke: 

- Za većinu poduzetnika, građevinski propisi su presudan faktor prilikom odlučivanja gdje će investirati, a Hrvatska u području ishođenja građevinske dozvole zauzima 178. mjesto na ljestvici u spomenutom Izvješću! Zatim, postupak uknjižbe vlasništva traje 72 dana, a za usporedbu - na Novom Zelandu samo jedan dan! A „Izvješće o globalnoj konkurentnosti“ World Economic Foruma rangira Hrvatsku na vrh ljestvice „odljeva mozgova“ - visokoobrazovane radne snage. Kada govorimo o obrazovanju, Institut za razvoj poslovnog upravljanja ističe veliku neusklađenost hrvatskog obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada.