Naš već razrađeni nacionalni plan razvoja mreže uključuje osamostaljenje bolnice "Vuk Vrhovac", izgradnju nove nacionalne dječje bolnice i novog pogona Imunološkog zavoda, vraćanje pravnog subjektiviteta bolnicama u Pakracu i Novoj Gradiški, specijalizaciju tzv. malih bolnica… Gotov je i program za održivost sustava javnog zdravstva, u kojem smo koristili iskustva iz Njemačke i Slovačke. Jer, Vargine „revolucionarne“ metode neće riješiti nagomilane dugove! - otkrio je predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo prof. dr. sc. Ante Ćorušić u razgovoru za Hinu. Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinara:

Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić u razgovoru za portal zdravlje.hina.hr ocjenjuje najnovije poteze Ministarstva zdravlja, predložene izmjene zdravstvenih zakona i masterplan bolnica te najavljuje HDZ-ovu zdravstvenu politiku ako ta stranka na idućim izborima osvoji vlast.

Ministarstvo zdravlja predlaže izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, koje su upućene na očitovanje dionicima u sustavu. Kakvo je vaše mišljenje o predloženim izmjenama?

Donošenje zakona treba prebaciti u redovitu proceduru jer nema opravdanih razloga za njihovo donošenje po hitnom postupku. Pod krinkom potrebe usklađivanja zakona s Direktivom EU iz 1989. - koja se odnosi na zaštitu zdravlja radnika na radu - pokušava se provesti niz izmjena koje su nedorečene i ne stvaraju realnu podlogu za rješavanje problema dostupnosti i učinkovitosti sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj. Primjerice, liječnici medicine rada mogu ići u koncesiju, ali dio njih ostaje pri domovima zdravlja, što je kontradiktorno, dok je u ruralnim sredinama potpuno onemogućena jednaka dostupnost pacijenata ambulantama medicine rada.

Prijedloge o proširenju sustava koncesija na cjelokupnu primarnu zaštitu, mogućnost osnivanja privatnih bolnica ili uvođenje privatnika u javnozdravstveni sustav neki smatraju potpunom privatizacijom javnog zdravstva. Slažete li se s time?

O određenim pitanjima, kao što je uloga domova zdravlja, potrebna je šira stručna rasprava jer javnost treba upoznati s time kako će izgledati model primarne zdravstvene zaštite. Dom zdravlja pojavljuje se kao svojevrsni koordinator djelatnosti koje u isto vrijeme, po predloženim zakonskim rješenjima ministra Siniše Varge, više ne bi bile u ingerenciji doma zdravlja, primjerice obiteljska medicina, ginekologija, pedijatrija i dentalna medicina. To otvara niz pitanja oko provedbe zdravstvene skrbi. Primjerice, tko će odobriti oko 120 specijalizacija iz tih djelatnosti koje su do sada odobravali i plaćali domovi zdravlja. Osim toga, apsurdno je da Vlada po hitnom postupku usvaja predložene izmjene zakona koje su u suprotnosti s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. koju je donijela ta ista Vlada i usvojila aktualna saborska većina. U poglavlju 6.2. primjerice stoji, citiram: "Uvođenjem koncesije u primarnu zdravstvenu zaštitu oslabljen je kontinuitet i sveobuhvatnost zdravstvene zaštite koja je ranije bila bitna značajka domova zdravlja".

Što mislite o novoj ulozi HZZO-a, kojem se daje potpuna upravljačka samostalnost u raspolaganju zdravstvenim proračunom i organizacijom zdravstvene zaštite? Ukidaju li se time izvršne ovlasti ministra zdravlja, a sva vlast daje u ruke direktoru HZZO-a?

HZZO mora ostati državni osiguravatelj temeljnog paketa zdravstvenih usluga. S obzirom da hrvatski zaposlenici izdvajaju 15 posto svog bruto dohotka za ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite, vrlo je neodgovorno igrati se s tim namjenskim novcem kroz Vargine aranžmane, kao što je najava osnivanja poslovnih subjekata u okviru HZZO-a, kojima je cilj ostvarivanje dobiti. S poslovnog aspekta to je vrlo rizičan projekt, jer se može dogoditi da kroz rizična ulaganja HZZO izgubi dio novca koji građani uplaćuju kako bi imali osiguranu zdravstvenu zaštitu. U slučaju gubitka tog novca, tko će nadoknaditi štetu? Prema Varginim prijedlozima, ministar zdravlja jednostavno nema nikakve ovlasti za upravljanje sustavom za koji je odgovoran.

Nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice i uvođenja novog modela plaćanja ustanovama prema izvršenju, ministar Varga najavio je da zdravstveni sustav više neće stvarati nove dugove, a da će stare postupno podmirivati iz vlastitih limita, kako bi se 2017. rokovi plaćanja sveli na zakonski rok od 60 dana. Je li to moguće?

Zdravstveni sustavi svih država u EU suočeni su sa stalnim rastom troškova zdravstvene zaštite stanovništva u okviru sustava javnog zdravstva. Nikakve "revolucionarne" metode ministra Varge neće riješiti problem dugova javnog zdravstva, naročito u bolničkoj skrbi. U potpunosti smo za model da novac ide za pacijentom - bolnice koje rade više imat će više pacijenata, pa će tako i više zaraditi, unatoč tome što im ministar limite određuje uglavnom proizvoljno. Štednja u sustavu javnog zdravstva moguća je samo promjenom politika u sustavu temeljnog, dopunskog i dodatnog osiguranja. Pri tome navlastito mislim o promjeni politika u sustavu određivanja cijena lijekova medicinskih implantanata, za što HZZO troši značajna sredstva.

Za svibanj je najavljen početak primjene masterplana bolnica koji treba biti proveden tijekom 2015. i 2016., no u međuvremenu su parlamentarni izbori. Budući da je HDZ u Saboru podržao taj reformski dokument jeste li, osvojite li vlast, spremni provesti ga do kraja?

Naravno da smo u Saboru podržali najavljeni Glavni plan racionalizacije bolničke mreže. Međutim, s obzirom na nedorečenosti u tom planu imamo i bolja rješenja. Bivši ministar Rajko Ostojić napravio je uz pomoć vanjskih konzultanata svoj Glavni plan bolnica, a potom je aktualni ministar Varga s novom ekipom napravio svoj Glavni plan, bez značajnih izmjena. Sve te "izmjene" značajno su koštale hrvatske osiguranike, a bez konačnog rješenja. U HDZ-u imamo posve razrađeni nacionalni plan razvoja strateške bolničke mreže, kao i plan razvoja tzv. malih bolnica koje ćemo specijalizirati. Pri tome ćemo koristiti model "mobilnog liječnika", koji će osim s matičnom institucijom moći sklopiti ugovor s još najviše dvije bolnice. Taj model ima višestruke prednosti jer vrhunski stručnjak dolazi pacijentu, educira kolege u toj bolnici, a sve mu omogućuje dodatnu zaradu, za koju je državi dužan platiti porez. To je jedini način da vrhunske liječnike zadržimo u Hrvatskoj.

Ima li HDZ spreman zdravstveni program koji namjerava provesti ako osvoji vlast i tko ga je pisao?

HDZ-ov program za održivost sustava javnog zdravstva je gotov. Zadnjih par tjedana stavljamo zadnji "glanc" na taj program. U pisanju su sudjelovali svi članovi Odbora za zdravstvo HDZ-a, a u glavnim strateškim odrednicama programa koristili smo iskustva naših prijatelja iz Njemačke i Slovačke.

U slučaju pobjede na izborima, koja će biti prva tri poteza HDZ-ove zdravstvene administracije koja ocjenjujete ključnima za funkcioniranje sustava?

HDZ s koalicijskim partnerima sigurno uvjerljivo pobjeđuje na predstojećim izborima. Prvi potezi bit će izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, redizajn bolničke mreže u Zagrebu, što uključuje osamostaljenje bolnice "Vuk Vrhovac", kako bi u Hrvatskoj bili bolji rezultati u liječenju dijabetesa. Ne zaboravite da je nakon spajanja te ugledne institucije s KB-om Merkur, Hrvatska pala na 23. mjesto u kontroli te bolesti u EU, a nekada smo bili u samom europskom vrhu. Uz asistenciju struke napravili smo i plan izgradnje nove nacionalne dječje bolnice (sada Klaićeva). Zauzet ćemo se za izgradnju novog pogona Imunološkog zavoda, kako bi ta tvrtka od iznimnog nacionalnog i strateškog značaja ostala u većinskom vlasništvu hrvatske države, naravno uz odgovarajućeg strateškog partnera. Vratit ćemo pravni subjektivitet bolnicama u Pakracu i Novoj Gradiški te kroz izmjene zakona decentralizirati sustav upravljanja županijskim bolnicama i domovima zdravlja, ali uz suglasnost Ministarstva zdravstva.