U jučerašnjem Jutarnjem listu, u formi kolumne, objavljena je analiza naše eurozastupnice Ivane Maletić o fiskalnim eksperimentima te općenito katastrofalnoj ekonomskoj politici, neznanju i neradu SDP-ove diletantske vlade. Analizu prenosimo u cijelosti, a međunaslovi su urednički:

Neslavni rekorderi

Milanovićeva je vlada u 2,5 godine uspjela Hrvatsku dovesti do ruba, a sebe upisati kao neslavnu u knjigu rekordera kontinuiranoga gospodarskog pada. Nijedna europska vlada prije ove nije zabilježila ovoliko dugo razdoblje loše ekonomske politike i pada. Bez vizije, strategije, cilja, operativnih znanja i želje za radom, SDP-ova vlada vodi Hrvatsku do samog ruba bankrota. 

Umjesto da, kao što su svi očekivali, RH bude pozitivno iznenađenje EU, svojom pasivnošću, neradom i neznanjem uveli su nas, kao novu državu članicu, u proceduru prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža te nosimo atribut države brzorastućeg duga i deficita s vrlo malo šansi za kretanjem nabolje. 

Pljuske iz Bruxellesa

Poruke svih međunarodnih institucija i Europske komisije već su nekoliko godina iste: za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta Hrvatska se u narednom razdoblju mora usmjeriti na provođenje prioritetnih reformi ključnih za jačanje proizvodnje, na uspostavu fiskalne discipline i podizanje efikasnosti javnog sektora te na razvoj malog i srednjeg poduzetništva. 

Okrenite se svojim malim i srednjim poduzetnicima, obrazovanju, znanosti, inovacijama, industrijskim i energetskim potencijalima, glavna je poruka Vladi. To bi uz kvalitetno i bez odgode korištenje europskih fondova dalo željene rezultate. Unatoč tim dobronamjernim porukama, Vlada još uvijek čeka i odgađa. 

Propuštene šanse

Prva godina članstva u EU je iza nas. Očekivanja su bila velika. S pravom, jer su i prilike koje se članstvom u EU otvaraju velike. Hrvatska je trebala postati gradilište. Velike i ubrzane investicije u pripremu projekata, gradnja pruga, luka, plovnih puteva, centara za upravljanje otpadom, vodovoda i kanalizacije, pročišćivača, poduzetničkih centara, navodnjavanja, zaštite od poplava, razvoj poljoprivrede i proizvodnje... 

Svi ti brojni projekti trebali su postati dio naše svakodnevice. A time bi i dio naše svakodnevice postao i gospodarski rast, i otvaranje radnih mjesta, i rast standarda naših građana. Nažalost, pomaci se nisu dogodili. Iako smo postali dio stabilnoga poslovnog okruženja EU, u koje investitori i financijske institucije imaju povjerenja, nismo uspjeli nikoga privući. 

Nestabilnost i nesigurnost 

Vlada je svojim stalnim „preko noći“ odlučivanjem i promjenama propisa potjerala i domaće i inozemne ulagače. Atmosfera nestabilnosti i nesigurnosti naša je stvarnost iako smo postali dio potpuno suprotnog okruženja EU. Efekte loše politike i upravljanja samo članstvo ne može riješiti. 

Kako Vlada radi i kakve poruke šalje najbolje se vidi po lutanju i parcijalnim pokušajima porezne politike. Kažu rasterećuju rad, a doprinos na zdravstvo brzo su vratili s 13 na 15 posto. S dohotkom vrludaju i umjesto na papiru - simulacije rade u stvarnosti. Preko leđa građana i poduzetnika. Cilj im je kažu povećati potrošnju, a prvo što su napravili bilo je povećanje PDV-a na vrtoglavih 25 posto. Porezom na dobit oduvijek se nastojalo stimulirati reinvestiranje dobiti i otvaranja nova radna mjesta, ali ova Vlada se dosjetila stimulirati i izdvajanje u temeljni kapital pa će sad i to mijenjati... 

Unazadili Hrvatsku!

Reforma državne uprave njima je reorganizacija, a RH je sedam godina kroz pregovore usvajala znanja o upravljanju i kontrolama koje je potrebno uvesti, o jasnim sustavima podjele posla u kojima se točno zna tko što treba napraviti, o tome kako javni sektor učiniti efikasnijim. Taj dio su zaustavili, uopće ne znaju što znači i koja je uloga harmonizacijske jedinice pa potiho najavljuju ukidanje. 

Nakon sedam godina pregovora, nakon ispunjavanja političkih, pravnih, gospodarskih i administrativnih kriterija ova je Vlada novu modernu Hrvatsku, u koju su svi vjerovali, vratila godinama unatrag. 

Antieuropski refleks

Pokazali su da ne razumiju europske politike, da ne znaju strateški razmišljati, da im je upravljanje javnim financijama strano, da ne razumiju odnos europskog i hrvatskog proračuna, da ne znaju niti što znači primjena europskog zakonodavstva na nacionalnoj razini. Ne razumiju niti što znači uspostaviti stabilno poslovno okruženje, što znači načelo partnerstva, fleksigurnost tržišta rada, kohezijska politika i korištenje europskih fondova. 

Prevelika razina nepripremljenosti i neinformiranosti Vlade pretvorila je prilike i snage koje članstvo pruža u opasnosti i slabosti. Hrvatska zato bilježi gospodarski pad, a susjedna Slovenija, kao i većina država članica, rast od 3 posto. 

Nepovlačenje EU novca

Kao članica uplatili smo dosad u europski proračun 4,8 milijardi kuna, a kroz predujmove i pomoć za likvidnost dobili oko 4 milijarde kuna iz europskog proračuna. Trebali smo dobiti barem 8 milijardi kuna, s tim da je očekivani omjer u drugoj i kasnijim godinama članstva veći: za jednu uplaćenu kunu trebali bismo povući tri i pol do četiri kune. 

Ovakav rezultat u prvoj godini članstva rezultat je nepripremljenosti i sporosti Vlade u pokretanju projekata i trošenju europskih sredstava. 

Problem je u - njima!

Prva godina članstva je iza nas, tri godine mandata Milanovićeve Vlade, najlošije u povijesti, nema rezultata kojima bi se moglo pohvaliti. Vladi je i dalje svatko kriv osim nje same. Kriva je državna administracija jer ne radi i nije dovoljno sposobna, a podsjetimo da je ta ista administracija zatvorila pregovore. Nadalje, krivi su joj svi segmenti društva jer se navodno opiru reformama. Pitanje je samo koje su to reforme, što im je cilj i tko im se to opire? 

Najkraći i najtočniji odgovor na ta pitanja glasi - neophodnim reformama, koje bi mogle zaustaviti sve negativne trendove, opire se upravo Milanovićeva Vlada; tu su jedino pokazali efikasnost! Isključivo zbog toga RH 11 kvartal uzastopno bilježi pad BDP-a.