(VIDEO) U Banskim dvorima održana je 87. sjednica Vlade Republike Hrvatske, na čijem su dnevnom redu bile dvije iznimno važne teme, i financijskog i strateškog karaktera. Prva se odnosila na nabavu višenamjenskih borbenih aviona, a druga na modernizaciju i restrukturiranje cestovnog sektora te reprogram njegovih dugova.
Viši kreditni rejting
Otvarajući sjednicu Vlade, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković osvrnuo se na odluku kreditne agencije Standard & Poor's koja je Hrvatskoj podigla kreditni rejting s BB na BB+, uz stabilne izglede.
Naglasio je da su već dvije od tri vodeće svjetske rejting agencije prepoznale napore Hrvatske u smanjivanju javnog duga i poboljšanju fiskalne pozicije zemlje, izdvajajući pritom naš gospodarski oporavak, pozitivne trendove te učinke porezne reforme i odgovorne fiskalne politike.
- Poslali smo važnu poruku i hrvatskom gospodarstvu i svim potencijalnim ulagačima. Ocjena S&P-a treba nam biti poticaj za daljnje napore, osobito glede provedbe strukturnih reformi.
Poruka pripadnosti EU-u i NATO-u
Govoreći o sastanku Europskoga vijeća, na kojem je krajem prošlog tjedna sudjelovao u Bruxellesu, predsjednik Plenković kazao je da na njemu, od političkih tema, dominirao napad nervnim otrovom u Ujedinjenoj Kraljevini.
- Konsenzusom je donijeta odluka da se veleposlanik EU-a povuče na konzultacije iz Moskve u Bruxelles, a potom su gotovo dvije trećine članica proglasile jednog ili više diplomata Ruske Federacije nepoželjnim osobama u svojim zemljama.
Takvu je odluku donijela i Hrvatska, koja se time solidarizirala s Ujedinjenom Kraljevinom nakon svih informacija koje je dobila o napadu.
- To je važna i jasna politička poruka pripadnosti Hrvatske i Europskoj uniji i NATO-u. To su okviri savezništva u kojima smo pozicionirali našu zemlju, sukladno načelima i vrijednostima tih dviju organizacija.
Naglasio je da Hrvatska zna voditi računa o svojim gospodarskim i političkim interesima te da nastavlja voditi dijalog s Ruskom Federacijom.
Nabava borbenih zrakoplova
Govoreći o današnjoj sjednici Vlade, naglasio je da su na dnevnom redu dvije iznimno važne teme, financijskog i strateškog karaktera - nabava višenamjenskih borbenih aviona i restrukturiranje cestovnog sektora.
Odluka o nabavi višenamjenskih borbenih aviona, kazao je, odgađana je niz godina. Ranije vlade nisu se usuđivale preuzeti političku odgovornost za njeno donošenje. Podsjetio je da je Vijeće za obranu još prošle godine temeljito raspravilo kakve su stvarne potrebe Oružanih snaga i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u kontekstu sigurnosnog ozračja u Europi, svijetu i hrvatskom okružju.
Konsenzualna odluka
- Donijeli smo konsenzualnu odluku da je Hrvatskoj potrebna obnova ratnog zrakoplovstva jer njegovo postojeće stanje ne udovoljava kriterijima i ne može biti dugoročno rješenje.
Naveo je da je Ministarstvo obrane vodilo transparentni proces, koji je trajao skoro godinu dana, a ponude, koje je temeljito i sa svih aspekta analizirao stručni tim, stigle su iz četiri zemlje - Grčke, Izraela, Švedske i SAD-a. Na temelju preporuka stručnog tima, Vijeće za obranu odabralo je ponudu Države Izrael, a predsjednik Plenković poručio je da je odabir zrakoplova F-16 4. generacije kvalitetan iz nekoliko razloga.
Rješenje za najmanje 25 godina
Naglasio je, prvo, da se radi o borbenim zrakoplovima koji će u Hrvatsku doći u potpunosti prilagođeni NATO standardima. U cijenu troškova će u cijelosti biti uračunato sve što je potrebno da ti zrakoplovi budu na raspolaganju hrvatskom zrakoplovstvu najmanje sljedećih 25 godina.
- To je strateška odluka, donosimo je s punom odgovornošću i željom da osnažimo sposobnosti Hrvatske vojske kako bi pridonijela sigurnosti u Hrvatskoj i u našem širem području te da budemo još respektabilnija članica NATO-a i EU-a.
Pojasnio je da će troškovi nabave sljedeće desetljeće Hrvatsku godišnje stajati najviše 50 milijuna dolara, a vrlo vjerojatno i manje.
- Odluka predstavlja našu političku volju i želju da dodatno jačamo strateško političko partnerstvo i sa SAD-om i s Izraelom. Odluka sa sobom donosi i mogućnosti suradnje u brojnim drugim područjima.
Modernizacija cestarskog sektora
Što se tiče pak projekta modernizacije i restrukturiranja cestarskog sektora, predsjednik Plenković je naglasio da su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstvo financija i lani bili refinancirali dug tog sektora u vrijednosti od 1,275 milijardi eura po nikada boljoj kamati i ročnosti do 2030. godine.
- Sada je refinanciran kredit od 1,8 milijardi eura, također na rok od 12 godina, s kamatom od samo 1,95 posto.
Tim refinanciranjima riješeno je nešto više od tri od ukupno pet milijardi eura duga u cestarskom sektoru, čime je „do zaborava“ dovedena inicijativa bivše SDP-ove Vlade o monetizaciji hrvatskih autocesta. Rekao je da se, nakon financijskog restrukturiranja, sada radi na onome poslovnom te da će ta društva moći sama servisirati ostatak svog duga.
Ovim financijskim restrukturiranjima godišnja ušteda samo na kamatama iznosi 50 milijuna eura, a nisu stvorena nikakva nova zaduženja! - zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a.
