(VIDEO) Glavni ciljevi Nacionalnog programa reformi jačanje su konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, a ostvarit će se kroz 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti! - istaknuo je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković otvarajući 153. sjednicu Vlade. Naglasio je i da preliminarni podaci pokazuju kako bi u 2018. višak proračuna opće države trebao iznositi 758 milijuna kuna, i to unatoč 2,5 milijarde kuna plaćenih državnih jamstava za brodogradilišta.
Ekspertiza u obnovi Notre-Dame de Paris
Na početku sjednice, predsjednik Plenković osvrnuo se na protekli tjedan. U ime Vlade još je jednom izrazio solidarnost s francuskim narodom nakon velikoga požara koji je učinio golemu štetu na katedrali Notre-Dame u Parizu. Dodao je da ponudom hrvatske ekspertize u obnovi katedrale, koja je simbol Francuske, Europe i kršćanstva, šaljemo snažnu poruku prijateljstva Francuskoj.
- Iskoristit ćemo ekspertizu koju smo morali napraviti uslijed, nažalost, velikih šteta na našim spomenicima kulture i sakralnim zdanjima tijekom velikosrpske agresije, pri čemu su naši konzervatori i restauratori stekli neprocjenjivo iskustvo obnove, osobito crkava.
Sućut kancelarki Merkel
Izrazio je i sućut njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u povodu stravične prometne nesreće u Portugalu u kojoj je poginulo 28 njemačkih turista.
Nove kuće u Hrvatskoj Kostajnici
Od ostalih aktualnih tema izdvojio je posjet Hrvatskoj Kostajnici, gdje su obitelji čije je kuće prije 13 mjeseci dobile novi dom.
- Našim angažmanom nove kuće su dane u trajno vlasništvo ljudima koji su u samo nekoliko minuta ostali bez krova nad glavom - rekao je Plenković i zahvalio svima koji su sudjelovali u rješavanju toga velikog problema.
Sporazum o Nacionalnoj dječjoj bolnici
Osvrnuo se i na vrlo važni sporazum o projektu Nacionalne dječje bolnice koji je s Gradom Zagrebom naša Vlada potpisala u ponedjeljak.
- Želimo realizirati kapitalni projekt koji će dugoročno riješiti pitanje dječje bolnice u Hrvatskoj. Njime bismo osigurali sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu te objedinili i pojačali sve moguće pedijatrijske kapacitete aktualnih zagrebačkih bolnica. A to će ujedno biti i prvi korak prema uspostavljanju nacionalne sveučilišne bolnice! - naglasio je predsjednik Plenković.
Poručio je da Vlada nastavlja s ulaganjem u zdravstveni sustav istaknuvši da je dosad u različite bolnice uloženo već dvije milijarde kuna, od čega je 1,7 milijardi iz sredstava europskih fondova.
U 3 mjeseca novih 1,23 mlrd. kn za 5 slavonskih županija
Izdvojio je i 8. sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji je održan u Novoj Gradiški, kazavši da je od prethodnog sastanka u Pakracu zabilježen znatni napredak.
- U nešto malo više od 3 mjeseca dogovorili smo dodatnih 1,23 milijarde kuna projekata. Od ukupne omotnice za Slavoniju, a to je 18,5 milijardi kuna, dosad je ugovoreno čak 9,7 milijardi kuna.
Dodao je da ova Vlada Projektom Slavonija, Baranja i Srijem kontinuirano pruža ruku istoku Lijepe Naše i naglasio da su svi župani i saborski zastupnici iz tog kraja jako zadovoljni načinom provedbe.
Izrazio je zadovoljstvo što Vladu u tom procesu prati i Svjetska banka s preciznom „dijagnozom“ što se još može učiniti kako bi se još bolje fokusirali napori i postigli još snažniji efekti svih projekata ZA pet slavonskih županija.
U Novoj Gradiški potpisano je i 18 ugovora vrijednih 422 milijuna kuna, a idući sastanak bit će u Orahovici, za 3 mjeseca.
Kinezi stižu u Uljanik i 3. maj
Govoreći o situaciji u brodogradilištima Uljanik i 3. maj, kazao je da je nakon posjeta kineskog premijera dogovoreno da će u Hrvatsku početkom svibnja doći predsjednik Uprave najveće brodograđevne kompanije u toj zemlji China Shipbuilding Industry Corporation.
Nakon sastanka vidjet će se kakve su njihove procjene i što eventualno mogu učiniti u vezi brodogradilišta, dodao je premijer Plenković.
- Na temelju političkih razgovora s premijerom Lijem došli smo vrlo brzo u fazu da oni posjete Hrvatsku.
Nacionalni program reformi
Najvažnijim točkama današnje sjednice Vlade izdvojio je Nacionalni program reformi i Program konvergencije.
Istaknuo je da Nacionalni program reformi predstavlja kontinuitet Vladine politike koja se sastoji od fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija.
Podsjetio je da je Hrvatska 2017. izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a prije otprilike mjesec i pol dana i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Potom je agencija Standard&Poor's Hrvatskoj vratila investicijski kreditni rejting.
Proračun u suficitu unatoč jamstvima
Nacionalni program reformi dijeli se na tri cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija - koji će se ostvariti kroz 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti, najavio je predsjednik Plenković.
Tih 10 reformskih područja su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
Program konvergencije 2019. - 2022.
Govoreći o Programu konvergencije za razdoblje od 2019. do 2022. godine, Plenković je naglasio da on pokazuje da Vlada prepoznaje široke gospodarske trendove i ozračje u svijetu, a da joj se politika temelji na zdravom rastu. Dodao je da Vlada troši onoliko koliko ima i trudi se, kada to može, uštedjeti.
Podsjetio je i da je naša Vlada pretprošle godine bila prva koja je poslije 1998. ostvarila proračunski višak - i to od 2,9 milijardi kuna.
Preliminarni podaci pokazuju kako bi pak u 2018. višak proračuna opće države trebao iznositi 758 milijuna kuna - unatoč 2,5 milijarde kuna isplaćenih državnih jamstava za brodogradilišta!
Rekordno smanjivanje duga & zdravi rast
Predsjednik Plenković očekuje daljnje smanjenje udjela duga opće države u BDP-u, tako da bi sa sadašnjih 74.6 posto trebao 2022. pasti na - 62 posto.
Istaknuo je i kako bi gospodarski rast u 2019. trebao biti 2,5 posto.
- To je zdravi rast, nije temeljen na zaduživanju hrvatskih generacija i povećanju duga, nego obrnuto - manje zaduženja, a kontinuirani rast.
