U prosvjedima se otvara pitanje mogućeg poticanja na radikalizam u smjeru koji nekome odgovara. Zašto? Zato što se BH-političari već godinama iscrpljuju na nečemu što je odavno trebalo biti riješeno - na uređenju države. Neki bošnjački faktori uporno sprečavaju Hrvate da napokon implementiraju svoju punu konstitutivnost. Osim s našim sunarodnjacima, o tome ću ovih dana razgovarati i sa svojim bošnjačkim prijateljima - najavio je predsjednik Karamarko.
Predsjednik HDZ-a jučer se o prosvjedima u BiH očitovao u dva navrata - u Oporbenom zarezu, koji je istodobno emitiran na Prvom programu hrvatskog radija i HTV-u 4, te u izjavi za medije uoči proslave 24. obljetnice osnutka područnih organizacija HDZ-a Donje i Gornje Dubrave (Grad Zagreb). Prenosimo ključne naglaske iz oba Karamarkova istupa, zajedno s (pot)pitanjima novinara:
Je li u BiH riječ o socijalnom buntu, o prosvjedima gladnih ljudi, ili o programiranom kaosu s političkom pozadinom radi nekih drugih ciljeva?
Neosporna je činjenica da je BiH u vrlo teškoj gospodarskoj krizi, s 550 do 600 tisuća nezaposlenih. U prosvjedima je, dakle, socijalna nota zasigurno izražena. No otvara se pitanje moguće instrumentalizacije, poticanja na radikalizam u političkom smjeru koji nekome odgovara. Zašto je to moguće? Zato što se BH-političari već godinama iscrpljuju na nečemu što je odavno trebalo biti riješeno - na uređenju države. Kad kažem uređenje, mislim ponajprije na činjenicu da se Hrvati, posve opravdano, već 20 godina bore za ravnopravnost. S druge strane, neki bošnjački faktori uporno sprečavaju Hrvate da napokon implementiraju svoju punu konstitutivnost. Što ide, u konačnici, na štetu svih građana BiH. Hitno se mora iznaći novi državni okvir, kako god se dogovore tri naroda, ali preduvjet je ravnopravnost Hrvata. Kada se taj krucijalni problem riješi, političari će se napokon moći početi baviti onim čime se i trebaju - gospodarstvom, otvaranjem radnih mjesta, investicijama, standardom svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnost....
Što bi se dogodilo s Hrvatima da se ukinu kantoni, da se stvori unitarna BiH? Što mnogi upravo detektiraju kao pozadinu ovih prosvjeda. Je li treći entitet jedino i najbolje rješenje za Hrvate?
Kako ističe i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović - s kojima sam razgovarao više puta i jučer i prekjučer - BiH će biti onakva kako se dogovore konstitutivni narodi, ali pritom Hrvati moraju biti ravnopravni. Dakle, unitarna BiH ne dolazi u obzir. Hrvati moraju sami birati člana Predsjedništva BiH, a ne da im ga nameće bošnjačka većina; Hrvati moraju i samostalno birati svoje predstavnike u Domu naroda, a ne da ih bira netko drugi; Hrvati moraju dobiti svoj TV kanal… Na sve to Hrvati imaju pravo. BiH je i naša domovina.
Svi želimo da se situacija smiri. Ali, ponavljam, hrvatsko se pitanje mora početi rješavati. Samo zadovoljan i ravnopravan Hrvat može podupirati jedinstvenu BiH, koja nam je, uostalom, svima u interesu. Osim s našim sunarodnjacima, o tome ću ovih dana razgovarati i sa svojim bošnjačkim prijateljima.
Premijer Milanović u Mostaru je razgovarao s predsjedavajućim Vijeća ministara g. Bevandom. No iz Bosne stižu oštre osude toga Milanovićeva čina: zašto Mostar, a ne Sarajevo?
Premijer Milanović nije pogriješio: otišao je dolje, u čitavoj ovoj gužvi, kako bi koliko je u njegovoj moći pripomogao da se situacija smiri. To je dobrodošla gesta. Neprimjereno ga napadaju. Uostalom, to mu je i dužnost. Kritizirao bih ga da nije ništa poduzeo.
I ja sam bio u BiH prije tjedan dana, po stranačkoj liniji: hrabrimo hrvatski korpus, potičemo hrvatske stranke na zajednički izborni nastup upravo kako bi se izborili za željenu ravnopravnost. Naši bošnjački prijatelji u Federaciji moraju shvatiti da imamo ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima izvan Hrvatske. Prema tome, ponavljam, Milanovićev dolazak u BiH bio je i logičan i normalan, isto kao što su to i naši dolasci.
