Teško je komentirati zahtjev oporbe za izglasavanje nepovjerenja kad sami njeni čelnici javno komuniciraju da znaju da ne mogu dobiti većinsku podršku. Nije mi jasno što su time htjeli postići, a pogotovo mi nije jasno jer je ova Vlada spriječila potpuni ekonomski kolaps države i stvorila pravni okvir kojim je spašena egzistencija oko 200.000 ljudi u Hrvatskoj i njihovih obitelji! I predsjednica RH sigurno zna da su se ovoj Vladi u godini dana na stol iskrcali svi problemi koji su se nakupljali zadnja tri desetljeća. Agrokor i INA nisu naš izbor, već problemi koji su eskalirali nedugo nakon što je ova Vlada preuzela dužnost, ali rješavamo ih i riješit ćemo ih uspješno. Realno gledajući, ne vidim koja bi druga politička opcija to bila u stanju - istaknuo je savjetnik predsjednika HDZ-a i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović u velikom razgovoru za portal Direktno.
Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom glavne urednice Marje Čolak:
U svom prvom intervjuu za neki internetski portal nakon preuzimanja dužnosti ministra unutarnjih poslova u Vladi Andreja Plenkovića, Davor Božinović progovara o aktualnostima hrvatske politike i svog resora. Razgovarali smo o ulozi policije u potrazi za Ivicom Todorićem, ulozi Vlade u spašavanju Agrokora i egzistencije 200 tisuća ljudi, o najnovijim izjavama predsjednice Republike. Ministar Božinović, kaže, nije siguran da je Predsjednica kritizirala Vladu, niti je čuo da se u stranci razgovara o podršci njezinoj ponovnoj kandidaturi. Ekskluzivno za Direktno otkriva kako su se u slučaju poljudske svastike u Ravnateljstvu policije intenzivirale radnje na otkrivanju i pronalasku počinitelja.
Otkrio nam je svoj stav kad je u pitanju policijsko postupanje zbog isticanja pozdrava Za dom spremni. Primijetio je i negativizam u medijskim izvještajima o iseljavanju. Policija, rekao nam je ministar, intenzivno radi i na rješavanju slučaja prijetnji novinarki HRT-a Maji Sever. Sa zadovoljstvom najavljuje kako ćemo sredstvima iz Fonda za unutarnju sigurnost financirati hotel Spačvu, koji namjeravamo pretvoriti u veliki centar granične policije, a koji će biti dostupan i Frontexu.
Iza Vas je prvih pet mjeseci mandata, a iza Vlade prva godina. Što biste istaknuli kao ključne događaje i poteze u svom dosadašnjem mandatu i u mandatu Vlade?
Što se tiče Vlade, sigurno da je ključni događaj problem koji je nastao u koncernu Agrokor i slijed okolnosti koje su proizašle iz stanja u koje je zapala ta najveća hrvatska kompanija, a slijedom toga donošenje Zakona o izvanrednoj upravi u poduzećima od sistemskog značaja i svega što je Vlada poduzimala kako bi zapravo održala na nogama hrvatsko gospodarstvo i spriječila potpuni ekonomski kolaps države.
Što se tiče mojih pet mjeseci, po dolasku u MUP krenuo sam u rješavanje nekih pitanja koja nisam očekivao, a prije svega se odnose na primanja kao i opremu hrvatskih policajaca. Naime, nisam mogao znati ranije da su visokoobrazovanim policijskim službenicima smanjene plaće i da skoro pet tisuća policajaca nema svu potrebnu opremu, da se primjerice jakne za policajce nisu naručivale tri godine, a neka druga oprema i duže. Trebalo je krenuti u rješavanje tih problema s novim timom ljudi. I kao što sam obećao po preuzimanju dužnosti, ispunjavam ono što je rečeno.
U okviru odobrenih proračunskih sredstava za 2018. godinu, Ministarstvo unutarnjih poslova iznašlo je mogućnost da za 7622 policijska službenika srednje stručne spreme poveća koeficijente složenosti poslova radnih mjesta i to počevši od siječnja 2018. godine. Ujedno Ministarstvo unutarnjih poslova će tijekom 2018.godine iznaći sredstva da poveća dodatke na uvjete rada policijskim službenicima VŠS i VSS ( 6046), a koji su im neopravdano smanjeni u 2016. godini., a dok mi razgovaramo, prvih 214 jakni je došlo od proizvođača u Ministarstvo i idu na teren. Svakog tjedna će sukcesivno dolaziti nove i čim dođu bit će raspoređivane prema policijskim upravama. Tako da ćemo održati obećanje o isporuci 4700 jakni do kraja ove godine.
Što još možete izdvojiti kad se osvrnete na stanje zatečeno odlaskom Vlahe Orepića?
Ne gledam unazad, nego unaprijed, ali s obzirom na cijeli niz pitanja koja se vezano uz ovaj resor otvaraju u javnosti, moram i zbog sustava i zbog ljudi jasno ukazivati na to gdje su naslijeđeni određeni problemi. Generalno, ovo je najveće ministarstvo u Hrvatskoj i ima skoro 26 tisuća zaposlenih. Ima sjajnih ljudi, ali moj je dojam da nisu uvijek svi razumjeli svoju ulogu u ovom sustavu. Naime, čvrsto odvajam poziciju ministra od pozicije šefa policije, znam da to u državi koja živi demokraciju nešto manje od tri desetljeća nije lako objasniti, međutim, to je ključ. Dakle, ministar je tu da se brine o pravnoj regulativi, logističkim pitanjima, proračunu, a sigurno nije taj koji prati ili, ne daj Bože, rukovodi nekakvim istragama.
Kako komentirate zahtjev oporbe o povjerenju Vladi i neprimjeren diskurs kojem smo svjedočili ovih dana u Saboru?
Teško je komentirati zahtjev oporbe za izglasavanje nepovjerenja, kad sami čelnici oporbe javno komuniciraju da znaju da taj zahtjev ne može dobiti većinsku podršku u parlamentu. Nije mi jasno što su time htjeli postići, a pogotovo mi nije jasno s obzirom na činjenicu da je Vlada u jednoj zakonitoj proceduri, koju je usput rečeno potvrdio i Visoki sud u Londonu, stvorila pravni okvir kojim je spašena egzistencija oko 200.000 ljudi u Hrvatskoj i njihovih obitelji. Svoju očitu potkapacitiranost u oporbi nadoknađuju agresivnošću s ciljem podilaženja najnižim strastima, čime srozavaju svoj, ali i ugled Hrvatskoga sabora u javnosti.
Nedavno je održana konferencija o razminiravanju područja na granici BiH. Kakva je dinamika razminiravanja predviđena i iz kojih sredstava će se provoditi, o kolikom je iznosu riječ?
Hrvatska od kraja Domovinskog rata ima jasnu politiku da ne želi da ijedan kraj bude paraliziran zbog zaostalih minskih i drugih eksplozivnih sredstava. Hrvatska je dosad razminirala 562 km2 svog područja, što je jasan pokazatelj da se na tom planu ulažu ozbiljni napori. Međutim, brzina razminiranja izravno je povezana s financijskim sredstvima. Tu je važno podsjetiti kako su se još do nedavno sredstava za razminiranje najvećim dijelom izdvajala iz Državnog proračuna. Za razminiranje dosad je iz Državnih proračuna izdvojeno 5 milijardi kuna. Danas 60 posto sredstava namijenjenih nastavku razminiranja preostalih 422 km2 minski sumnjivih područja dolazi iz EU fondova, što nam bitno olakšava situaciju. Nedavno smo potpisali ugovor vrijedan oko 6 milijuna eura iz EU fondova, koji ima za cilj omogućiti povratak ljudi na zemlju i povratak života u granična područja Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije.
Ne možemo zaobići temu Agrokora. Očekujete li da DORH od britanskog pravosuđa zatraži pravnu pomoć u slučaju Ivice Todorića, odnosno da se Todorića sasluša u Londonu i prije 10. travnja 2018.?
Čuo sam da je državni odvjetnik spomenuo takvu mogućnost, ali želim reći da je policija od prvoga dana uključena u istražne radnje i izvide vezano za Agrokor. Međutim, također je bitno razumjeti da cijeli proces koordinira DORH i da je policija vrlo profesionalno radila svoj posao, a to je jedino što mene u svemu tome profesionalno treba zanimati.
Smatrate li da političari pa i premijer Plenković pomažu Todoriću svaki put kad komentiraju temu Agrokor jer bi se obrana mogla hvatati za to imputirajući da je riječ o politički montiranom procesu?
Mislim da premijer tu nije napravio nikakvu grešku i mislim da to mogu reći i za sebe. Bez obzira na to koliko je ponekad novinarima, a možda i građanima, bilo dosadno slušati me kako stalno ponavljam istu frazu. Važno je, ne samo u ovom, već i u drugim slučajevima da političari ne “proklizavaju“ u prostor pravosuđa i policije.
Mnogo ljudi odlazi iz Hrvatske, a i predsjednica Republike upozorava na egzodus. Pojasnite građanima ulogu MUP-a u praćenju kretanja stanovništva i način na koji surađujete s ostalim resorima po pitanju demografskih trendova.
Zakonom o prebivalištu propisana su dva različita instituta i to institut odjave prebivališta i institut privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske. Naime, ako osoba namjerava iseliti iz Hrvatske i trajno se naseliti u drugoj državi mora odjaviti svoje prebivalište. Naravno da tom prilikom osobe ne gube hrvatsko državljanstvo, već samo u osobnoj iskaznici imaju navedenu adresu iz inozemstva. S druge strane, hrvatski državljanin koji želi samo privremeno napustiti Hrvatsku dužan je prijaviti privremeni odlazak.
Kada govorimo o odlascima bilo privremenim ili trajnima, moramo imati na umu i da je ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju očekivano donio nešto veću mobilnost stanovništva, no potrebno je raditi na povratku iseljenih odnosno stvaranju održivih društveno-gospodarskih prilika u Hrvatskoj koje mogu konkurirati onima u zemljama zapadne Europe.
Ova Vlada je prva koja je demografiju uzdigla na razinu ministarstva, što je pokazatelj da smo svjesni da se radi o prioritetnom pitanju za Hrvatsku. Ne mislim da su svi otišli zauvijek, dapače postoje podaci o ljudima koji se vraćaju, ali moramo napraviti sve kako bi mladi ljudi vidjeli perspektivu u Hrvatskoj, a to je moguće samo otvaranjem novih mogućnosti zapošljavanja, privlačenjem većih investicija. S obzirom na dobre ekonomske pokazatelje i rješavanje krize u Agrokoru, smatram da će Hrvatska biti u mogućnosti stvoriti povoljnije gospodarsko okruženje, pogotovu za strane investicije koje bi trebale biti generator gospodarskog rasta koji predviđamo u sljedećim godinama.
Mislite li da i dio medija senzacionalističkim izvještavanjem potiče građane na iseljavanje?
Moj je dojam da u Hrvatskoj mediji, a vjerojatno je to posljedica konkurencije, zbog čitanosti, ne potiču dobre vijesti. Gledano ekonomski to donekle mogu razumjeti, ali posljedica toga je da se stvara klima kako je sve loše. Mislim da taj negativizam nije dobar ni plodonosan, ni za medije, ni za politiku, ni za građane, jer se na taj način kreira ukupna atmosfera u društvu, a to je neodgovorno. Psihologija taj fenomen prepoznaje kao tzv. "samoispunjujuće proročanstvo". Važno je razumjeti da je kritičko i istraživačko novinarstvo esencijalno za demokratsko društvo, ali ima i puno pozitivnih stvari koje se svakodnevno događaju, o kojima ljudi malo mogu čuti.
Je li Hrvatska spremna za pristupanje Schengenu? Što još Ministarstvo unutarnjih poslova treba učiniti i koliko će nas to stajati?
To će nas koštati puno manje nego da nismo članica EU-a. Hrvatska ima najveću vanjsku granicu EU-a, mi tu granicu moramo čuvati, kontrolirati, bez obzira jesmo li članica EU. A s obzirom da smo članica Europske unije, imamo na raspolaganju i fondove Europske unije koje usmjeravamo na projekte za zaštitu zelene i plave granice, prije svega na jačanje infrastrukture, nabavu suvremene tehnike kao što su termovizijske kamere, vozila i helikopteri, ali i obuku policijskih službenika, sve što bi, u protivnom, morali financirati isključivo vlastitim sredstvima. Granicu sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom ćemo uvijek imati, a ovako možemo reći da su investicije u njeno “pokrivanje“ izdašnije jer za njih dobivamo i novac od EU-a. Iz Schengenskog instrumenta iskoristili smo 116, 7 milijuna eura, između ostalog i za pripremu priključivanja na Schengenski informacijski sustav, koji se u Hrvatskoj uspješno primjenjuje od lipnja ove godine. Na raspolaganju su nam daljnja sredstava iz Fonda za unutarnju sigurnost kojima ćemo, primjerice, financirati hotel Spačvu, koji namjeravamo pretvoriti u veliki centar granične policije, a bit će dostupan i Frontexu. Cilj je tehničku spremnost za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine, a ona se uz već spomenutu zaštitu vanjske granice, policijsku suradnju i SIS odnosi i na zaštitu osobnih podataka, viznu politiku te pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, ostvariti najkasnije do kraja 2018. kako bismo opravdali donošenje odluke Vijeća EU-a o članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru još prije kraja mandata aktualne Europske komisije.
Tzv. balkanska ruta za migrante više nije tako popularna kao prije dvije godine, ipak svjedočimo čestim ilegalnim pokušajima tranzitnog ulaska u Hrvatsku. Možemo li očekivati novi migrantski val, onakve drame kakve smo viđali?
Vjerujem da se migracijska kriza onih razmjera, kakvoj smo svjedočili u 2015. i 2016. godini, neće ponoviti. Zaustavljanju nekontroliranog priljeva migranata na tzv. zapadno-balkanskom migracijskom pravcu znatno je pridonijelo postizanje dogovora o Izjavi EU-Turska, a zahvaljujući nizu dodatnih mjera, kao što je primjerice pokretanje misije EUNAVFOR MED Sophia, značajno su smanjena i migracijska kretanja na sredozemnom migracijskom pravcu. Na razini Europske unije kontinuirano se ulažu daljnji napori kako bi se ograničile nezakonite migracije, suzbile krijumčarske mreže, izbjeglicama kojima je potrebna pomoć pružila međunarodna zaštita te regulirale zakonite migracije u Europu. To uključuje jačanje suradnje sa zemljama tranzita i podrijetla migranata kao i ulaganje daljnjih napora u rješavanje korijenskih uzroka migracija. Što se tiče nezakonitih migracija, Hrvatska se s njima suočava kao i sve ostale članice Europske unije. Takvih pokušaja je bilo, ima ih i bit će ih. Upravo je ulaganje u tehnička sredstva za nadzor granice i daljnje osposobljavanje policijskih službenika, najbolje jamstvo da ilegalne migracije za hrvatsku policiju nikad neće postati nerješiv problem.
Prema pojavnosti pojedinih vrsta kriminala, što predstavlja najveću opasnost u Hrvatskoj, odnosno koje vrste kriminalnog ponašanja su u porastu? Je li situacija jednaka u svim dijelovima Hrvatske?
Važno je odvojiti reaktivno od proaktivnog djelovanja. Recimo rješavanja slučajeva ubojstava, pljački, razbojništava i slično, tu je policija dosta efikasna. Ono što mene zanima je stvoriti modernu policiju, a takve su policije najrazvijenijih zemalja u svijetu, koje djeluju proaktivno. To znači pokušavati otkriti kazneno djelo ne samo opažanjem ili dojavom. To su prije svega kaznena djela vezana za korupciju, a koja malo tko prijavljuje i do kojih morate doći sami. U toj su skupini suvremene ugroze poput kibernetičkog kriminala, terorizma, ali svakako i organizirani kriminal i kriminalitet droga. Moramo više zahvatiti tamne brojke, odnosno prodrijeti u tamnu zonu kriminaliteta. To su sve kriminalna djelovanja koja se ne najavljuju nego ih treba prevenirati. Da bismo ih prevenirali, moramo modernizirati kompletnu službu, podići razinu kriminalističke struke, okrenuti se analitičkoj obradi velikih skupova podataka. Zato smo organizirali konferenciju Big Data and Law Enforcement, što je model kako suvremene policije preventivno i proaktivno pokušavaju kroz cijeli niz informatičkih varijabli detektirati, mapirati, otkriti i eliminirati ugrozu od raznih vidova kriminala.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima nisu zabilježeni napadi islamskih terorista kakvi pogađaju druge države proteklih godina. Koliko je Hrvatska sigurna u tom kontekstu i vjerujete li da će tako i ostati?
To se nikad ne priziva. Hrvatska je sigurna zemlja i upravo je ta činjenica pridonijela ostvarivanju rekordne turističke sezone te, iako neprimjetno, ipak značajno utječe i na pozitivna gospodarska kretanja u cjelini. Posao Ministarstva unutarnjih poslova i drugih sigurnosnih institucija u zemlji je da radi sve kako bi eliminiralo terorističku prijetnju ili se s njome učinkovito nosilo. Stoga sam prvi put u svom Kabinetu imenovao savjetnika za borbu protiv terorizma. Radi se o dugogodišnjem zapovjedniku specijalne policije gospodinu Zdravku Janiću. Kroz ulaganje prije svega u specijalnu policiju i druge specijalizirane službe MUP-a stvaramo okvir za uspješno i učinkovito suočavanje s tom prijetnjom.
Sve se više govori o sukobu na relaciji Banski dvori-Pantovčak, a ovih dana svjedočili smo i oštrim kritikama predsjednice, koje se u javnosti tumače kao poruka aktualnoj Vladi. Kako to komentirate?
Predsjednica je, koliko sam uspio pratiti, na izvjestan način izrazila nezadovoljstvo određenim procesima u društvu, ali nisam siguran da je kritizirala Vladu. No ona, siguran sam, vidi i zna da Vlada ulaže velike napore kako bi potaknula rješavanje svih problema s kojima je suočena. Sigurno zna i da su se ovoj Vladi u godini dana na stol iskrcali svi problemi koji su se u Hrvatskoj nakupljali zadnja tri desetljeća. Mislim da jednom staloženom, ali upornom politikom Vlada na dnevnoj razini rješava probleme, a za premijera i njegove suradnike se zna da rade bez prestanka i da probleme rješavaju. No, morate biti svjesni, da ti problemi, poput Agrokora, nisu uobičajeni. Osim što je ova Vlada prva koja je rekla da ne želi financirati privatnu kompaniju, morala je osmisliti i održivo rješenje. Odluke i rješenja koja donosimo za probleme s kojima smo suočeni nisu nešto što se može preuzeti iz udžbenika nego ih je nerijetko potrebno osmisliti. Za to treba imati i hrabrosti i znanja i odlučnosti. Agrokor i INA nisu naš izbor, već problemi koji su eskalirali nedugo nakon što je ova Vlada preuzela dužnost, ali rješavamo ih i riješit ćemo ih uspješno. Realno gledajući, ne vidim koja bi druga politička opcija to bila u stanju.
Kakav je stav stranke nakon najnovijih izjava predsjednice, je li odlučeno hoće li ona ponovno biti HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike?
Nisam čuo da se u stranci o tome razgovara, kao što nismo čuli od predsjednice kakvi su njezini planovi. O tome će se razgovarati kad za to dođe vrijeme, a za to je, očito, prerano.
Ima li novosti u slučaju poljudske svastike? Ima li pomaka u otkrivanju počinitelja?
Mogu potvrditi da su se u Ravnateljstvu policije radnje na otkrivanju i pronalasku počinitelja intenzivirale. Nadam se da će se moći govoriti o detaljima u nedalekoj budućnosti.
U posljednje vrijeme porastao je broj prijava prijetnji i govora mržnje putem društvenih mreža, zbog kojih je bilo i uhićenja. Čemu to pripisujete?
Činjenica da su Internet i društvene mreže lako dostupne i da ih se masovno koristi ne opravdava nikoga da, koristeći ih, čini kaznena djela. I policija i pravosuđe svojim odlukama jasno govore tome u prilog. Prilično smo uspješni u otkrivanju izvora prijetnji.
Bilo je i nekoliko slučajeva prijetnji novinarima, kao što je slučaj prijetnje HRT-ovoj novinarki Maji Sever. Jeste li otkrili počinitelje u tim i drugim slučajevima?
Kaznena djela usmjerena protiv novinara, a posebno napadi na njihov fizički integritet i osobnu sigurnost, tretiraju se s krajnjom ozbiljnošću i profesionalnošću. Prema mojim informacijama policija intenzivno radi na rješavanju ovog, ali i dosad neriješenih slučajeva napada na novinare.
Hrvatsko društvo nije razriješilo povijesne podjele, pa MUP intervenira i zbog korištenja i isticanja pozdrava Za dom spremni. Je li broj postupanja porastao u odnosu na 2016. ili prethodne godine? Kakav rasplet po pitanju zakonodavnog okvira očekujete po ovom pitanju?
Ove godine je zabilježeno manje potrebe za policijskim postupanjem zbog korištenja simbola nedemokratskih režima. Hrvatska je kroz svoju prošlost iskusila razne vidove totalitarizama, a ova je Vlada prva pokazala odgovornost i osnivajući posebno Vijeće, procijenila da je trenutak da nađemo adekvatan model za suočavanje s posljedicama prošlosti, odnosno da bi se u jednoj trezvenoj atmosferi kao društvo odredili prema negativnom naslijeđu, bilo da se radi o fašizmu ili komunizmu. Osobno sam pristalica edukacije prije svega mladih ljudi, a manje sam sklon ekstenzivnom sankcioniranju.
Hrvatska još uvijek ima otvorena pitanja granice sa susjednim zemljama. Bilježite li incidente toga tipa na srbijanskoj ili slovenskoj granici?
Ne, osim što sa Slovenijom imamo pitanje vezano za neuspjeli arbitražni postupak. Svaka strana ima svoje stajalište, a rješenje se može naći jedino u dijalogu. U odnosu na naša postupanja u Savudrijskoj vali ne događa se ništa neuobičajeno u odnosu na praksu zadnjih dvadesetak godina. Pomorska policija u slučaju svake povrede crte razgraničenja, prilazi stranom plovilu i upozorava ga na povredu, te štiti prava hrvatskih ribara.
Što mislite o nabavci borbenih zrakoplova koju provodi Ministarstvo obrane? Je li sada pravi trenutak za to i zašto je to Hrvatskoj potrebno?
Pravi trenutak je svakako, alternativa tome je da ostanemo bez te sposobnosti, a to niti jedna država ne želi, pogotovo ne Hrvatska koja ima dugu tradiciju zrakoplovstva. To je nešto što je potrebno i oko toga u Vladi nije bilo nikakvih dvojbi.
Ministar obrane Krstičević nedavno je u anketi o popularnosti članova Vlade koju je organizirao portal Direktno dobio najviše glasova na ljestvici najpozitivnijih, a iza njega ste se smjestili premijer i Vi. S druge strane, televizije objavljuju agencijske ankete, prema kojima je premijer i među najpozitivnijim i najnegativnije doživljenim političarima, a na popisu najpozitivnijih je od ministara upravo Krstičević. Kako komentirate popularnost kolege Krstičevića i koliko općenito u obzir uzimate rezultate ispitivanja javnog mišljenja?
Ankete treba pratiti, iako im ne treba robovati. Logično je da se na osobi predsjednika Vlade, kao prvog čovjeka vlasti, najoštrije prelamaju razlike u političkim preferencijama ispitanika. To je jednostavno neodvojivo od njegove pozicije. Što se tiče kolege Krstičevića, mislim da građani prepoznaju strast i predanost kojom čini sve što može kako bi resor obrane izdigao na višu razinu, a u tome je i uspješan.
Što objava sadržaja presude Arbitražnog suda komisije UN-a u Ženevi u sporu s MOL-om znači za RH i Vladu?
Taj spor pokrenula je Vlada Zorana Milanovića, a Hrvatska je tražila proglašenje ništetnosti izmjena ugovora o upravljačkim pravima u Ini i glavnog ugovora o plinskom poslovanju, koji su potpisani 2009. godine. Ispada da argumenti hrvatske strane nisu bili dostatni, a s obzirom da je u tijeku arbitražni postupak između Hrvatske i MOL-a pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, u ovom trenutku bih se suzdržao od komentara.
