(VIDEO) Predsjednik HDZ-a i Vlade mr. sc. Andrej Plenković uvodnim govorom otvorio je u zagrebačkom Hotelu Westin Drugu međunarodnu sigurnosna konferenciju - Zagreb 2016. Konferenciju su zajednički organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer u Hrvatskoj.

Na konferenciji će sudjelovati brojni stručnjaci, a kroz dva panela razgovarat će se o sigurnosnim izazovima današnjice te o najboljim svjetskim praksama suzbijanja terorizma.

Donosimo ključne poruke iz govora predsjednika Plenkovića:

Ukrajina - sigurnosni izazov

Sigurnosna pitanja i izazovi koji su na dnevnom redu današnjih panela izuzetno su važni za Republiku Hrvatsku. Prvo, zato što smo svjedoci toga da se i regionalno i globalno sigurnosno okruženje sve više usložnjava. Drugo, jer se i broj i vrsta izazova s kojima se suočavamo kao države i međunarodne organizacije kontinuirano povećava. To od svih nas zahtijeva brzu i kvalitetnu analizu i pronalaženje prikladnih odgovora na aktualne krize. Sinoć sam se vratio iz Ukrajine, sa svog drugog bilateralnog posjeta kao predsjednik Vlade. Prvi bilateralni posjet bio je Bosni i Hercegovini. Ukrajina je u zadnje tri godine simbolizirala veliki sigurnosni izazov za čitavu međunarodnu zajednicu - za globalni poredak kakav gradimo u zadnjih 70-ak godina. Ukrajinu jako dobro poznajem i bilo mi je neobično drago biti u Kijevu na treću godišnjicu završetka tzv. Euromajdana.

Posjet je bio sadržajan i bogat. Imao je tri ključne teme, a prva je bila daljnji razvoj odličnih i prijateljskih, političkih i kulturnih veza između Hrvatske i Ukrajine. Sa mnom je u Ukrajinu doputovalo više od 100 predstavnika vodećih hrvatskih tvrtki. Mislim da će taj posjet otvoriti još snažniju suradnju.

Iskustva mirne reintegracije

Druga je točka bila snažna potpora europskom putu Ukrajine. I treće, u kontekstu ove konferencije možda i najbitnije, jedina prava uspješna UN-ova mirovna operacija jest ona o privremenoj administraciji, kako se zvala, na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Dakle, mirna reintegracija hrvatskog teritorija.

To iskustvo mirne integracije i ljudi koji su osobno sudjelovali u tom procesu nudimo našim partnerima - u savjetodavnom smislu - kao doprinos naporima međunarodne zajednice u rješavanju situacije na istoku Ukrajine, a po mogućnosti i one koja se odnosi na ilegalno anektirani Krim.

Nepromjenjivost granica

Dugoročna stabilnost i sigurnost u svim zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva ovisit će o tome kako ćemo se pridržavati međunarodnog prava. Ono je na kontinuiranom tekstu jer upravo ove sigurnosne ugroze kojima svjedočimo valoriziraju koliko su međunarodna zajednica, svaka organizacija i pojedina država spremne pridržavati se tih temeljnih načela na kojima se bazira trenutni globalni poredak. Granice u Europi trebaju biti nepromjenjive i europski narodi imaju pravo samostalno odlučivati o svojoj sudbini.

Rat u Siriji i migracijska kriza

Rat u Siriji odnio je više od 220.000 ljudskih život. Još je veći broj civila, žena i djece postao žrtvama nasilja. Milijuni ljudi su u izbjeglištvu. Susjednim zemljama - Libanonu, Turskoj i Jordanu - međunarodna zajednica treba honorirati njihovu spremnost da prihvate većinu ljudi koji su izbjegli zbog životne ugroze. Dalekosežne posljedice implozije državnog poretka u Siriji najbolje demonstrira upravo jačanje terorističkih skupina, posebno ISIL-a, koji progonima i ubojstvima ugrožavaju ne samo Siriju nego i stabilnost Iraka pa i cijele regije. Sličnim scenarijima svjedočimo i u Africi gdje Boko Haram iskorištava slabost državnih struktura i profitira od stvarne ili potencijalne zapostavljenosti širih slojeva stanovništva te teror provodi i izvan granica Nigerije. Ohrabrujuća je poruka, u smislu jedinstva međunarodne zajednice, da se tome odlučno usprotivio velik broj arapskih i afričkih zemalja.  

Borba protiv terorizma

Koliko je teroristička prijetnja prisutna i u Europi, najzornije su nam u proteklih godinu i pol pokazali teroristički napadi u Parizu, Bruxellesu, Kopenhagenu i Nici. Stoga, ta vrsta ugroze zahtijeva puno kvalitetniju koordinaciju svih država članica EU, bolju umreženost sigurnosnih službi, obavještajne zajednice i policijskih službi. Mora se ostvariti u svim područjima - kako bi se u najvećoj mjeri prevenirali teroristički napadi. Migracijska kriza najbolje pokazuje u kojoj mjeri vanjskopolitička i sigurnosna pitanja utječu na unutarnje stanje naših društava i država.

Sudjelovanje u operacijama u Afganistanu

Hrvatska je odgovorna članica Sjevernoatlantskog saveza. Dajemo svoj doprinos u brojnim aktivnostima. Vlada je na sjednici u Vukovaru donijela tri prijedloga koji su upućeni u Hrvatski sabor i koji najbolje reflektiraju našu međunarodnu odgovornost. Jedna se odluka odnosi na naše sudjelovanje u operacijama u Afganistanu, druga na našu daljnju participaciju na Kosovu, a treća se odnosi na operacije EU u Africi.

Koncept domovinske sigurnosti

U ranoj smo fazi rada ove Vlade odlučili da nam koncept domovinske sigurnosti bude prioritet. Svi znaju od kada datiraju naši strateški sigurnosni dokumenti - ne samo da se promijenio položaj Hrvatske, nego i ukupno ozračje izazova pred nama. Zato je Radna skupina, koja je već započela s radom, dobila zadaću da u sljedećim mjesecima pripremi novu Strategiju nacionalne sigurnosti i novi zakonski okvir.

Partnerska suradnja - nacionalni konsenzus

Današnja je konferencija prigoda da ovakav skup postane tradicija. Pozdravljam pažljivo odabrane govornike, analizirat ćemo poruke s konferencije i kako te poruke stručnih i kompetentnih ljudi mogu pridonijeti našim promišljanjima. U više sam navrata rekao da smo Vlada koja je otvorena, koja osluškuje - pratit ćemo kako stručnjaci mogu pridonijeti ostvarenju naših ciljeva. Bit ćemo zemlja na koju će naši partneri moći računati. Da bismo to mogli, moramo osigurati preduvjete na unutarnjem planu, ali isto tako nastojati postići politički konsenzus o strateškim sigurnosnim, obrambenim i vanjskopolitičkim ciljevima.