(VIDEO) Proračun je racionalan i kvalitetan, ide za tim da realiziramo programske prioritete, da nastavimo fiskalnu konsolidaciju i pošaljemo snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako, u konačnici, sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković govoreći na početku današnje sjednice Vlade o rebalansu proračuna za ovu te prijedlogu proračuna za iduću godinu.
Osvrnuo se na zbivanja u proteklome tjednu.
Uspješan posjet Kini
Najprije je govorio o radnom posjetu Kini, ocijenivši ga jako dobrim. Što se tiče političkih razgovora, susret s kineskim premijerom Li Keqiangom nazvao je izvrsnim te podsjetio da se radi o njegovom petom bilateralnom susretu s kineskom kolegom od kada je na čelu Vlade.
- Taj je dijalog vrlo otvoren i vrlo pozitivan, sadržajan i pun razumijevanja te, što je najvažnije, popraćen je s dva ključna elementa. Jedan je da Kina želi unaprijediti gospodarsku suradnju s nama i otvoriti svoje tržište za hrvatske izvoznike, kako bi se izbalansirala trgovinska razmjena s jednim od najvećih globalnih gospodarskih aktera. Drugi je da će Hrvatska na proljeće prvi puta biti domaćin sastanka na vrhu između Kine i 16 država srednje i istočne Europe, gdje ćemo imati i bilateralni posjet kineskog premijera i razgovore s nizom drugih europskih čelnika o svemu onome što može pomoći razvoju hrvatske infrastrukture.
Veliki interes za ulaganja u Hrvatsku
Govoreći o sastancima koje je u Kini održao s ključnim državnim kompanijama, naveo je vrlo uspješne razgovore s tvrtkama za brodogradnju, za gradnju cesta i mostova, za željeznice te za vjetroelektrane.
Izdvojio je i sjajan susret s predstavnicima Huaweija, koji je svojim utjecajem i veličinom u ICT sektoru na razini Microsofta, a koji želi graditi partnerstvo u procesu digitalizacije hrvatskoga društva i javne uprave. Sve su te kompanije iskazale veliki interes za suradnju s Hrvatskom.
Tržište od milijardu i 400 milijuna ljudi
Napomenuo je da su se svi ovi susreti dogodili u vrijeme prvog velikog Expoa kojeg je kineski predsjednik Xi Jinping organizirao i posvetio uvozu u Kinu.
- Tržište od milijardu i 400 milijuna ljudi želi se otvoriti puno više nego što je to bilo do sada što je jedna sjajna šansa za hrvatsko gospodarstvo. Stoga mi je drago da je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organiziran i posebni gospodarski forum na kojem je sudjelovalo više od 100 kineskih partnera i 30-ak hrvatskih.
Uz Peking, hrvatsko je izaslanstvo posjetilo i Hangzhou te Šangaj, gdje je otvoren Ured Hrvatske turističke zajednice, a premijer Plenković naglasio je da je četvrt milijuna kineskih turista ove godine u Hrvatskoj pridonijelo najboljoj turističkoj godini.
- Naš je sveukupni dojam vrlo pozitivan, a sam nastup na šangajskom Expou bio je dobro prihvaćen i zapažen.
Hrvatska & Finska
Potom se osvrnuo na posjet Finskoj i izdvojio susret s finskim predsjednikom Vlade. Kazao je da je Finska zemlja koja ima izvanredna iskustva u području inovacija i startupova i fokusira se na mlade poduzetnike i inovatore.
Dodao je da Finska Hrvatskoj puno pomaže kroz twinning programe podrške provođenju strukturnih reformi. Najavio je da će se u Finskoj za mjesec dana održati skup posvećen startupovima na kojem će sudjelovati hrvatski mladi poduzetnici i inovatori.
Globalni kompakt
S obzirom da je pitanje migracija ponovno izazvalo raspravu u javnosti, što je dovelo do krivih informacija i svojevrsne uznemirenosti, predsjednik Plenković kazao je da je nužno nastaviti davati točne i precizne informacije i ne zbunjivati ljude s netočnim informacijama.
- Što se tiče Globalnoga kompakta koji se bavi uređenim i zakonitim migracijama, ponovit ću da će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje je koordiniralo njegovu izradu, podnijeti izvješće Vladi idući tjedan, kako bi se do kraja rasvijetlila ta tema i objasnilo o čemu se radi. Potom ćemo taj dokument kao informaciju poslati u Hrvatski sabor.
Pravno neobvezujući dokument
Još je jednom ponovio da je riječ o dokumentu koji nije međunarodni ugovor i koji nema pravno obvezujući karakter. Pojasnio je da je riječ o katalogu mjera koji se radio zadnje dvije godine, od Njujorške deklaracije koja je zacrtala put na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2016., na kojoj je sudjelovala predsjednica Republike i predstavnici tadašnje Vlade.
Rad je nastavljen u međuvremenu, a dokument je dovršen u srpnju ove godine i trebao bi se, u političkom smislu, prihvatiti na konferenciji u Marakešu sredinom prosinca.
- Nije riječ o nezakonitim migracijama, nego se on odnosi na zakonite migracije, a ima i nekih odredbi, primjerice, koje se odnose na kazneni progon krijumčara i ljudi koji koriste ljudsku nesreću ne bi li na njoj profitirali - poručio je dodavši da je najbolje da se dokument vrlo transparentno objasni javnosti.
Rebalans bez povećavanja rashoda
Najvažnija tema na današnjoj sjednici, kazao je premijer Plenković, jest rebalans proračuna za 2018. i proračun za 2019.
Prije svega je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u jesenskim prognozama digla svoju procjenu gospodarskog rasta u Hrvatskoj s 2,6 na 2,8 posto, dodavši da je dobro što procjene Komisije i Vlade konvergiraju, a to je rezultat predvidljivosti onog što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike.
Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.
- Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda.
Jamstva za Uljanik grupu
Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstva Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti i s onim na što se možda nije računalo.
Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana i uštede gdje god je to moguće kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.
- To je u svakom slučaju naš cilj, uzimajući u obzir da su jamstva koja će dolaziti nama na naplatu u najvećoj mjeri jamstva koja su davale ranije vlade, a njih je posebno bilo od rujna pa do studenog 2015. godine.
Preraspodjela zbog migracija, mirovina, demografije…
Preraspodjela u okviru rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je, ide u nekoliko bitnih smjerova - na zdravstveni sektor, za unutarnje poslove zbog pitanja migracija, za demografsku politiku, za mirovine, zatim su tu sredstva za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.
- Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno - ocijenio je, dodavši da što se tiče ESA metodologije, očekuje da će proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, odnosno točno ono što je Vlada procjenjivala.
Rast gospodarstva & porezno rasterećenje
Zamolio je ministre da unatoč izvanrednoj situaciji u Uljanik grupi naprave dodatne napore i nastave pozitivni trend, jer je to temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, za koji je izrazio nadu da će usprkos Uljaniku do kraja godine biti ispod 75 posto BDP-a.
U vezi prijedloga proračuna za 2019. kazao je da se rast gospodarstva procjenjuje na 2,9 posto, a manjak u proračunu 0,4 posto BDP-a.
- Tu očekujemo da se prihodna strana proračuna bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na trećem krugu poreznog rasterećenja - rekao je Plenković i dodao da će značajan učinak imati i povlačenje sredstava iz europskih fondova.
1,2 mlrd. kuna više za indeksaciju mirovina
- Rashodna strana proračuna određena je jačanjem fiskalne održivosti, a želimo provesti one mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i adekvatnu skrb za sve slojeve stanovništva. Dakle, ovaj proračun ima i svoju dimenziju društvene solidarnosti jer ne želimo socijalnu frakturu, želimo socijalnu koheziju.
Tu je posebno izdvojio 1,2 milijarde kuna više za indeksaciju mirovina, kao i nastavak posvećivanja pozornosti mjerama demografske obnove, prije svega mjerama za populacijsku politiku. Osiguravaju se dodatna sredstva za znanost i obrazovanje. Predviđena su i sredstva za pripremu hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem.
Obećati manje, realizirati više
Kao i do sada, Vlada želi, kazao je Plenković, obećati manje, a realizirati više. Ambicija je da kod kreditnih agencija Hrvatska dobije još bolju ocjenu i da zemlju stave na razinu investicijskog rejtinga.
- Proračun je racionalan, kvalitetan, ide za tim da realiziramo programske prioritete, da nastavimo fiskalnu konsolidaciju i pošaljemo snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako, u konačnici, sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini.
