(VIDEO) Odgovarajući na pitanja novinara nakon što je u Zagrebu, zajedno s potpredsjednikom Europske komisije Andrusom Ansipom, otvorio konferenciju "Jedinstveno digitalno tržište - izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora", predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković osvrnuo se, među ostalim, na ocjenu predsjednice RH da su protiv Vučića prosvjedovali „politički marginalci“, istaknuvši da se radilo o građanima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje.
O „POLITIČKIM MARGINALCIMA“ NA PROSVJEDU
Zašto je takvo što ustvrdila, to morate pitati predsjednicu. Ne želim komentirati komentare drugih ljudi. Hrvatska je demokratska zemlja i oni ljudi koji su iz niza razloga željeli manifestirati svoje nezadovoljstvo - to su i učinili. Radilo se o ljudima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje zbog elemenata koji su vezani za prošlost. To nije prvi put, toga je bilo i pri drugim posjetima.
O SASTANKU S VUČIĆEM & RATNOJ ODŠTETI
Meni je kao predsjedniku Vlade važno da Hrvatska rješava probleme iz prošlosti koji su nastali u doba raspada bivše SFRJ, u vrijeme agresije Miloševićeva režima na Hrvatsku i velikosrpske okupacije, što je usporilo razvoj naše zemlje i naš put u EU i NATO. A za to ni od koga još nismo dobili ispriku.
U razvoju odnosa sa susjedima potrebno je u cijelosti riješiti sva pitanja koja su na dnevnom redu i zato jučer s Vučićem nisam samo razgovarao o novoj europskoj strategiji proširenja, situaciji u regiji i gospodarskoj suradnji, nego i onome što je ostalo još i od agresije na Hrvatsku. A ostalo je pitanje nestalih, pitanje granica, ratnih šteta, zaštite manjina, sukcesije i kulturnih dobara. Sve te teme moramo rješavati u razdoblju koje je ispred nas. S Vučićem sam se tako dogovorio da će se kroz koordinatore za otvorena pitanja oformiti posebna radna skupina za temu ratne odštete. Koordinatori će se sastati uskoro.
O GRANICI NA DUNAVU
Što se tiče pitanja granice na Dunavu, hrvatsko iskustvo s arbitražama nije sjajno s obzirom na slovenske manipulacije. No to ne znači da neka druga arbitraža ne bi bila vođena po sasvim drugim i kvalitetnim pravilima te načelima međunarodnog prava. Ali prvo slijede bilateralni razgovori kako bismo pokušali postići dogovor, a kasnije ćemo vidjeti pred kakav bismo međunarodni forum eventualno izašli.
O OTKUPU INA-e & LNG-u
Druge zemlje izražavaju preferencije o tome žele li i na koji način biti akteri na našem energetskom tržištu, ali o tome odlučuje Hrvatska.
A LNG? On je za nas, ponavljam, strateški projekt, izrazito važan za osiguranje i diversifikaciju opskrbe plinom ne samo za Hrvatsku, nego i za veliki dio srednje i istočne Europe. S tim se projektom nastavlja, o čemu smo i vodili razgovore u Bruxellesu. Kao što sam već najavio, donijet ćemo poseban zakon o LNG-u.
O SAVJETNICIMA ZA AGROKOR
Nisam još donio odluku o mogućim sankcijama, zato što je izvješće dosta dugo, detaljno. Čini mi se da tu nema nekakvih pravnih elemenata budući da se radi o ugovorima između privatnih kompanija. Ono što me, međutim, smeta jest etički aspekt. No o tom - potom. Najvažnije je da proces restrukturiranja završi dobro, tj. nagodbom, da kompanije funkcioniraju, da se zadrže radna mjesta te da smisao i cilj Zakona o izvanrednoj upravi bude ostvaren - a to je stabilnost hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava. I to je u ovom trenutku ključni prioritet, osobito s obzirom na to da imamo još samo dva mjeseca za postizanje nagodbe.
