Prvi kvartal donio nam je rekordni rast BDP-a. Nakon što smo uspjeli konsolidirati javne financije i dvije godine zaredom ostvarili suficit proračuna, osigurali još potentniji okvir za ulagače, nekako je normalno da su se stvari pokrenule te da ulagači Hrvatsku sve više prepoznaju! Nastavili smo s administrativnim rasterećenjem gospodarstva, pokrenuli hrvatsku inovativnu mrežu, kojoj je glavni smisao da nam sami poduzetnici kažu u kojem smjeru trebamo ići dalje. Rezultat toga je 300-tinjak pripremljenih projekata u vrijednosti većoj od 5.5 mlrd. kn, za koje uskoro krećemo s natječajima za sredstva iz EU fondova. Veliki iskorak očekuje nas i u rujnu, kada startamo s aplikacijom START, koja će poduzetnicima i potencijalnim ulagačima omogućiti digitalno pokretanje poslovanja u svega 2-3 dana! - istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta te nacionalni potpredsjednik HDZ-a Darko Horvat u opširnom razgovoru za Večernji list.
Prenosimo dio intervjua, koji je vodila novinarka Iva Boban Valečić, na temu gospodarstva:
Prvi kvartal donio je rekordni rast BDP-a. Jeste li očekivali takve brojke?
U svakom slučaju, očekivali smo ovu godinu kao prekretnicu u smislu gospodarskog rasta. Nakon što smo uspjeli konsolidirati javne financije, nakon što smo dvije godine zaredom producirali suficit proračuna, stvorili još potentniji okvir za ulagače, nekako je normalno da su se stvari pokrenule, te da investitori Hrvatsku sve više prepoznaju kao pozitivno investicijsko okruženje. Lijepo je također čuti da je ovaj rast od 3.9% BDP-a najveći u RH u zadnjem desetljeću i jedan od najvećih u EU-u. Ono što posebno veseli, činjenica je da ovaj rast nije temeljen samo na povećanju osobne potrošnje već na kumulativnoj stopi rasta investicija, industrijske proizvodnje, plaća i izvoza. Naravno, za veliki dio toga zaslužni su sami poduzetnici, kojima ovim putem zahvaljujem na povjerenju i pozivam ih na još veću suradnju. Trend je pozitivan, stvari se kreću u željenom smjeru, investicijska klima se poboljšava i dobiva konture kakve smo priželjkivali. No, spustimo loptu na zemlju, ovo je tek prvi kvartal, a naša je želja na razini cijele 2019. dohvatiti rast od oko 4 posto. Smatram da je u Hrvatskoj to moguće.
Vodili su se razgovori s potencijalnim kineskim investitorima u Uljanik. Jesu li vam se oni javili?
Mi smo s najvećom kineskom brodograđevnom kompanijom CSIC uspostavili vrlo snažan kontakt, usprkos svim onim nagađanjima da se kineski partneri neće pojaviti. Tri delegacije kineske kompanije do sada su bile u posjetu Hrvatskoj, pomno analizirale tehnološku opremljenost brodogradilišta i u Rijeci i u Puli, te iskazale interes i za suradnju s Brodarskim institutom. Malu bojazan pokazali su prema mogućem investiranju u pulsko brodogradilište zbog same lokacije, u kojem vide prijetnju od stvaranja turističkih sadržaja i moguće izmjene prostornih planova. Koliko sam informiran, još uvijek provode svoje analize, no siguran sam da će se njihov konačni stav znati uskoro. Kakva god odluka bila, mi ćemo je prihvatiti i zahvaliti jer su si sve tri delegacije dale truda i potrošile dosta vlastitih resursa kako bi stvarno uvidjele u kakvim se uvjetima trenutačno nalaze oba brodogradilišta.
Nakon Pelješkog mosta, Kinezi su zainteresirani i za riječku luku. Kako će na kineski prodor reagirati u EU-u i SAD-u?
Kada gledamo najveća europska gospodarstva, Francuzi, Nijemci, dijelom Austrijanci, Talijani i Poljaci već u velikoj mjeri rade na zajedničkim projektima s kineskim kapitalom. Oni su zadnji koji nam mogu spočitavati da radimo nešto krivo.
Ministarstvo ste preuzeli prije točno godinu dana. Jeste li zadovoljni učinjenim?
Ako bih morao dati neku ocjenu, onda mislim da bi 3.9%, koliko je i poraslo gospodarstvo u posljednjem kvartalu, bila sasvim zadovoljavajuća ocjena. No, kao i svakom dobrom učeniku, ultimativni nam je cilj dostići prosjek od 5.0. Iako nam je brodogradnja bila gotovo u svakodnevnom fokusu, smatram da smo odradili jako puno posla. Nastavili smo s politikom administrativnog rasterećenja gospodarstva, pokrenuli smo hrvatsku inovativnu mrežu, a glavni je smisao da poduzetnici nama kažu što da radimo i u kojem smjeru da idemo dalje. Rezultat toga je 300-tinjak pripremljenih projekata čija je vrijednost veća od 5,5 milijardi kuna, a za iste uskoro krećemo s raspisivanjem novih natječaja za sredstva iz EU fondova.
Veliki iskorak očekuje nas tijekom rujna, kada planiramo krenuti s aplikacijom START, koja bi našim poduzetnicima i potencijalnim ulagačima trebala omogućiti digitalno pokretanje poslovanja u svega 2 do 3 dana. S početkom iduće školske godine, povećavamo učeničke stipendije za strukovna zanimanja s postojećih 9.000 na 18.000 kuna, a da roditeljima to ne utječe na poreznu olakšicu. Također, povećavaju se i naknade tvrtkama koje uzimaju djecu na naukovanje, a nagrađivat će se i njihovi mentori. To bi trebao biti zametak dualnog obrazovanja, kakvo vani već odavno postoji i funkcionira. Ni u čemu više ne trebamo izmišljati toplu vodu, Hrvatska za to nema vremena. Dobre prakse postoje i samo ih moramo prilagoditi našem okviru.
Spominjali ste pomoć države u izgradnji 5G. O čemu je točno riječ?
Ponudio sam model koji bi mogao biti akcelerator u brzini uvođenja 5G servisa u Hrvatskoj. Svjesni smo činjenice da svi operatori u razvoju 5G mreže moraju imati goleme investicije, a država im može izaći u susret na način da im smanji udio koncesijske naknade, što bi se transferiralo u onaj investicijski kapital za izgradnju potrebnog broja baznih stanica, kako bi pružili servis - ne samo građanima, već velikim dijelom i gospodarstvu. Kada bi se mene pitalo, ukupnu bih koncesijsku naknadu usmjerio u investiciju u razdoblju od barem dvije godine. Siguran sam da operatori u Hrvatskoj žele 5G. Oni će ga graditi sami, ali važna je dinamika. Ako mi investiramo 850 milijuna, a oni bar dvostruko više, to vam je u dvije godine izgrađena mreža.
