Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković najvećom vrijednošću rada Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima ocijenio je to što se Vijeće odredilo prema svim totalitarizmima.
- Cilj je pomoći premostiti velike ideološke podjele i pomoći hrvatskome društvu da se na temelju pomirbe i istine o prošlosti okrene prema budućnosti demokratskog, uključivog i tolerantnoga društva.
Zaključci i preporuke
Danas je u Banskim dvorima održana sjednica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, a o zaključcima i preporukama Vijeća, koji su danas predani predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, na konferenciji za medije izvijestio je predsjednik Vijeća akademik Zvonko Kusić.
Zahvalivši svim članovima Vijeća na, kako je rekao, jedinstvenom pothvatu, podsjetio je da je zadatak Vijeća, zbog kojeg ga je Vlada imenovala, bio pokušati postaviti orijentire i temelje za suočavanje s burnom prošlošću hrvatskoga naroda.
Bez antagonizama
Naglasio je da je povijesno jedinstvo hrvatskoga naroda, koje je postignuto u Domovinskom ratu, velika obaveza prema braniteljima koji su dali život za domovinu kako danas ne bi bilo antagonizama, odnosno kako se stari antagonizmi ne bi prenosili iz generacije u generaciju.
Kazao je da je Vijeće sastavljeno pluralistički, od ljudi različitih svjetonazora čiji je rad krasio dijalog i razumijevanje u pogledu tema koje su inače prijeporne u društvu.
Najveći mogući konsenzus
Vijeće je proizvelo, kazao je, dva dijela dokumenta. Prvi se bavio poviješću i postigao je gotovo stopostotnu suglasnost, a drugi se bavio normativnim aktima koji uređuju dileme vezane uz prošlost, a obuhvatio je Ustav, ustavne zakone, europsku praksu, saborske odluke, prekršajno i kazneno zakonodavstvo. Akademik Kusić kazao je da je postignut najveći mogući konsenzus o temama o prošlosti.
- Često nas zovu Vijeće za prošlost, a ja bih prije rekao da je ovo Vijeće za budućnost. Postignut je takav konsenzus koji bi trebao biti uzor cijelom društvu.
Pomirba u hrvatskom društvu
Predsjednik Plenković zahvalio je akademiku Kusiću na vođenju rada Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Zahvalio je i svim drugim članicama i članovima vijeća, uglednim znanstvenicima, povjesničarima, politolozima i pravnicima, koji su u proteklih godinu dana kroz visoku razinu kulture međusobnog dijaloga radili na ovom pitanju.
Kazao je da mu je Vijeće danas uručilo dokument od 30-ak stranica, koji se sastoji od dva velika dijela. Jedan je opći okvir temeljnih polazišta koji na racionalan, metodološki pregledan i sadržajno bogat način definira sve ključne pojmove i probleme s kojima se hrvatsko društvo suočavalo za vrijeme vladavine nedemokratskih režima i vrlo jasno se određuje prema njegovanju kulture sjećanja, traženju istine i pomirbi u hrvatskom društvu.
Pravno reguliranje simbola
Drugi dio dokumenta odnosi se na pitanje pravnoga reguliranja simbola nedemokratskih režima. Predsjednik Vlade rekao je kako taj dio uzima u obzir postojeći ustavni i zakonski okvir RH. Također, ukoliko ga je potrebno dodatno regulirati, Vijeće sugerira Vladi načine na koji to učiniti.
- Preporuke ćemo temeljito analizirati, vidjeti kako nam one mogu pomoći u promišljanju eventualnog daljnjeg poboljšanja zakonodavnog okvira. Posebno vrijednim smatram preporuku koja se odnosi na jačanje sudskih i upravnih kapaciteta kako bismo imali konzistentnu sudsku i upravnu praksu u konkretnim slučajevima.
Stav o svim totalitarizmima
Budući da je pitanje rada ovoga Vijeća bilo povezano i s konkretnim slučajem ploče HOS-a, predsjednik Plenković kazao je da je Vijeće jasno u svojim preporukama reklo, što je vrlo čvrst i nedvosmislen i njegov osobni stav, da je pozdrav na toj ploči, koji je registriran kao dio statutarnih odredbi određenih udruga, suprotan Ustavu Republike Hrvatske. Dodao je da je Vijeće isto tako uvažilo činjenicu da se u pravno gledajući striktno propisanim situacijama može koristiti kao iznimka uz posebno prethodno dopuštenje.
Naglasio je da je rad Vijeća puno širi od ovoga slučaja jer se Vijeće odredilo prema svim totalitarizmima, što je ocijenio njegovom najvećom vrijednošću.
Dokument za budućnost
Dodao je kako se radi o posebno vrijednom dokumentu za hrvatsko društvo čiji je cilj pomoći premostiti velike ideološke podjele i pomoći hrvatskome društvu da se na temelju pomirbe i istine o prošlosti okrene prema budućnosti demokratskog, uključivog i tolerantnoga društva.
Još je jednom zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi dokumenta poručivši da će Vlada sukladno daljnjim procjenama poduzimati odgovarajuće korake glede mogućega unaprjeđenja postojećeg zakonskoga okvira.
