U Banskim dvorima održana je 108. redovita sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na početku sjednice, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković uputio je izraze sućuti grčkoj Vladi, grčkom narodu i obiteljima poginulih u tragičnim požarima u kojima je živote izgubilo više od 80 ljudi.
- Hrvatska suosjeća s ovom velikom patnjom i tragedijom i spremna je pomoći i u gašenju požara.
Predsjednik Plenković izvijestio je da su ministar obrane Damir Krstičević i Državna uprava za zaštitu i spašavanje u kontaktu s predstavnicima grčkih vlasti u svezi s angažmanom dvaju hrvatskih protupožarnih zrakoplova, koji, pripravni, čekaju poziv na intervenciju.
Otpis duga za više od 150.000 građana
Predsjednik Plenković se potom osvrnuo i na Vladin paket triju zakona usmjerenih na rješavanje problema blokiranih građana, među kojima je prvi, Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, na snagu stupio u subotu, 21. srpnja ove godine.
- FINA je tijekom vikenda izvršila otpis dugova do 10.000 kuna onim blokiranim sugrađanima koji su bili dužni državi ili s državom povezanim pravnim osobama.
Objasnio je da je otpis izvršen automatizmom, bez podnošenja zahtjeva, o kojem su svi uključeni u sustav e-građanin obavijest dobili u korisničkim pretincima.
- Mjerom je proveden otpis duga za 150.474 naših sugrađana.
Dodao je da je među njima 6.248 građana u potpunosti deblokirano jer su imali samo dugove do 10.000 kuna prema državi i njenim pravnim osobama, koji su otpisom prestali, „a za ostale smo dug u tom iznosu smanjili.“
Gledano po gradovima, u Zagrebu je riječ o više od 28.000 građanina, u Splitu 4.300, u Osijeku 3.700 sugrađana te u Rijeci njih više od 3.800.
- Ukupno je ovom mjerom tijekom vikenda otpisan dug u iznosu od milijarde i 338 milijuna kuna.
Podsjetio je da je Vlada pri donošenju zakona u kontekstu javnog savjetovanja otvorila mogućnost da istu vrstu otpisa naprave i jedinice lokalne i područne samouprave i s njima povezane kompanije koje su vjerovnici brojnim blokiranim građanima, pozvavši da isto naprave i telekom-operateri i banke.
150.000 deblokiranih
U sljedećim ćemo danima sa svima njima otvoriti dijalog te im objasniti i zakonski predviđene porezne olakšice ukoliko donesu odluke o otpustu dugova blokiranim građanima -kazao je Plenković.
Zaključio je kako bismo cjelovitim pristupom solidarnosti s obzirom na broj ljudi, njih 326.000, već s prvom mjerom postigli još veći efekt.
Za sljedeći tjedan premijer je najavio stupanje na snagu drugog zakona iz paketa, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je usmjeren prema destimulaciji bezuspješnih blokada računa koje traju dulje od 3 godine od kojeg Vlada očekuje daljnje smanjenje broja blokiranih, za oko 70.000 osoba i iznosa blokade oko 30 milijardi kuna.
Početkom 2019. - jednostavniji i brži stečajni zakon
Predsjednik Plenković najavio je za početak sljedeće godine stupanje na snagu izmijenjenog Zakon o stečaju potrošača koji će fleksibilnijem, jednostavnijem i bržem postupku omogućiti blokiranim građanima s manjim iznosom duga, do 20.000, da se oslobode obveza te bi trebao obuhvatiti preko 80.000 ljudi.
Cjeloviti uvid u ukupne efekte mjera koje je Vlada namijenila rješavanju problema blokiranih, uključujući mogućnosti drugih da otpuste dugove, predsjednik Plenković očekuje za desetak mjeseci.
- Cilj mjera je značajno smanjiti broj blokiranih građana, za oko 150.000 i iznos evidentiranog duga za oko 33 milijarde kuna. Vlada se ponijela odgovorno, ne ispuštajući s uma da se obveze trebaju izvršavati u roku i da su ovo izvanredne mjere, namijenjene izvanrednim okolnostima.
Slavonija je Vladin prioritet
Predsjednik Plenković osvrnuo se i na 5. sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, ocijenivši je vrlo dobrom. Zahvalio je na gostoprimstvu Gradu Vinkovcima, gradonačelniku Ivanu Bosančiću te županu Vukovarsko-srijemske županije Boži Galiću, kao i ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijeli Žalac te ostalim ministrima koji su sudjelovali u pripremi sjednice.
Ocijenio je da Projekt Slavonija, Baranja i Srijem poprima vrlo jasne oblike u slavonskim županijama, gradovima i među ljudima u gospodarstvu te pokazuje vrlo konkretne efekte.
- Mislim da smo na tragu ispunjavanja naših poruka iz izborne kampanje, a to je da situaciju u Slavoniji u mandatu ove Vlade moramo popraviti u svim aspektima - razvojnim, gospodarskim, socijalnim, demografskim, u poljoprivredi.
Govoreći o aktivnostima koje se odvijaju u svim slavonskim županijama, predsjednik Plenković je podsjetio da je u Slavonskom Brodu potpisan Ugovor za veliku investiciju na lučkom području luke, koja „mora, oživjeti unutarnje plovne putove“. Podsjetio je i na investicije za razvoj luka u Osijeku i Vukovaru.
Kazao je i da je Grupa Vindija otvorila modernu farmu purana u Brodskom Stupniku.
- To govori o tome koliko nastojimo privući i aktivnosti gospodarsko-privatnog sektora u okvir koji smo postavili.
Sljedeća sjednica Savjeta u Osijeku
Predsjednik Plenković najavio je da će se sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održati Osijeku, 21. rujna 2018.
- Tom prigodom ćemo - rekao je - posjetiti i novi razvojno-istraživački centar tvrtke Ericsson, a tada će u posjet doći i povjerenica za regionalni i urbani razvoj Europske komisije Corina Creţu.
- S njom ćemo obaviti jedan tematski sastanak kako bismo za iduću financijsku perspektivu još bolje u programskom smislu konsolidirali prioritete za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Proračun za regionalni razvoj bit će povećan za 22 posto
Predsjednik Plenković najavio je da će se na današnjoj sjednici Vlade naći vrlo važan paket zakona. Riječ je o prijedlozima Zakona o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima, Zakona o otocima i Zakona o stambenom zbrinjavanju u potpomognutim područjima.
- Mi smo u 2017. i 2018. uložili u regionalni razvoj 833,5 milijuna kuna, dok je u planovima za proračun u 2019. osigurano 434 milijuna kuna, odnosno 1,3 milijarde kuna u 2017., 2018. i 2019., što je šest puta više nego u razdoblju 2012.-2015. kada je ukupno uloženo 207 milijuna kuna.
Naglasio je da će ukupni proračun za regionalni razvoj biti povećan za 22 posto.
- Ova Vlada želi ravnomjernim regionalnim razvojem podići kvalitetu života u onim krajevima koji su objektivno iz niza razloga u proteklih 30-ak godina imali manje razvojnih mogućnosti.
Pojasnio je da je riječ o područjima koja su bila opustošena u ratno vrijeme.
Naveo je da će se u Zakon o stambenom zbrinjavanju uvrstiti još 151 jedinica lokalne samouprave, što će omogućiti svima koji to žele da na puno jeftiniji, jednostavniji i brži način dobiju potporu države za rješavanje stambenog pitanja.
Prosječna plaća porasla za 710 kuna
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na najnovije makroekonomske pokazatelje, kazavši pritom da je prosječna mjesečna neto plaća za svibanj 2018. iznosila je 6.352 kune, što je na godišnjoj razini više za 3,4 posto nego u istom mjesecu prošle godine.
- Otkad je naša Vlada preuzela dužnost prosječna plaća je narasla za 710 kuna.
Velik pad nezaposlenosti
Govoreći o podacima o zaposlenosti, predsjednik Plenković je izvijestio da je u prvom kvartalu ove godine 71 tisuća više zaposlenih nego 2017. godine.
- Tu smo ostvarili velike iskorake - kazao je, te istaknuo da je stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju 2018. iznosila 8,8 posto, a trenutno je u Hrvatskoj nezaposleno 136.889 ljudi.
- To je jedan od najnižih apsolutnih brojeva vjerojatno od 1990., što se više nego jasno vidi u turističkoj sezoni, gdje su brojni poslodavci u potrazi za radnicima različitih profila.
Dodao je da će u pripremi iduće sezone morati pravovremeno i s poslodavcima i sa sindikatima vidjeti najbolje načine da se riješi taj problem na tržištu rada te da se eventualno i ranije vidi koje su kvote potrebne za strane radnike.
130 milijuna eura za modernizaciju
Predsjednik Plenković podsjetio je i da su HEP i Europska investicijska banska u suradnji s EBRD potpisali ugovor o kreditiranju vrijedan 130 milijuna eura, koji omogućuje modernizaciju EL-TO sustava, povećanje učinkovitosti i ekološke neškodljivosti elektrane. Pojasnio je da je riječ o projektu koji je dio Junckerovog Plana ulaganja za Europu.
- Ovo je izrazito važan projekt i drago mi je da je ministar Tomislav Ćorić u suradnji s HEP-om i sa svim financijskim institucijama pomagao da se ovaj projekt realizira.
Strateško partnerstvo s Izraelom
Od međunarodnih aktivnosti, predsjednik Vlade izdvojio je posjet izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina, izrazivši zadovoljstvo razvojem suradnje s Izraelom, koja je nakon hrvatskog posjeta Izraelu u siječnju 2017., dobila novu dinamiku. Istaknuo je da je odluka o nabavi višenamjenskih borbenih zrakoplova hrvatsko-izraelske odnose dovela do strateškog partnerstva, koje se očituje u brojnim resorima, izrazivši uvjerenje da će suradnja utjecati i na povećanje trgovinske razmjene s Izraelom.
Plenković je izdvojio i odličan posjet irskog predsjednika Lea Varadkara gdje se najviše razgovaralo o posljedicama Brexita za Irsku i operativnim problemima s obzirom na granicu između Sjeverne Irske i Irske.
- Tu smo dobro razumjeli što su najveće zabrinutosti i nastojat ćemo u tom procesu biti konstruktivni, da se u pregovorima to pitanje riješi uz što manje negativnih efekata za Irsku.
Zaključio je pregled međunarodnih aktivnosti posjetom austrijske ministrice vanjskih poslova Karin Kneissl, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom i s kojom se razgovaralo o ključnim temama od migracija do proširenja i situacije u našem susjedstvu.
Ljeto velikih sportskih uspjeha
Uvodni dio sjednice predsjednik Plenković je završio čestitkom na velikim uspjesima hrvatskim sportašima: mladim košarkašima na srebru na Europskom prvenstvu, vaterpolistima koji danas igraju u polufinalu Europskog prvenstva u Barceloni, Hrvatskoj rukometnoj reperezentaciji gluhih na osvojenome zlatu na Svjetskom prvenstvu, kao i Sandri Perković na višestrukim pobjedama na atletskim mitinzima ove sezone.
- Ovo ljeto je ljeto velikih sportskih uspjeha Hrvatske.
