U Novinarskom domu u Zagrebu ovoga je tjedna u organizaciji Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“ održana tribina naziva „Položaj i perspektiva znanstvenih novaka u Hrvatskoj“. Gospodarskog rasta i razvoja nema bez ulaganja u znanost i znanstvenike, no danas u Hrvatskoj, nažalost, mladi znanstvenici odlaze izvan granica u potrazi za poslom. Stoga su s tribine odaslane poruke upozorenja o teškom i neizvjesnom položaju znanstvenih novaka. Stanje je uistinu zabrinjavajuće i ako se nešto hitno ne promijeni, očekuje nas daljnje urušavanje sustava visokog obrazovanja.
Vlada zaboravila na znanstvenike
Predsjednik AZ HDZ-a „Ante Starčević“ akademik Ivica Kostović, skupa s potpredsjednikom dr. sc. Dinkom Čuturom te uglednim znanstvenicima doc. dr. Goranom Sedmakom, akademikom Vladimirom Paarom, doc. dr. Tomislavom Domazetom Lošom, dr.sc. Tomislavom Sokolom, saborskim zastupnikom dr. Domagojem Ivanom Miloševićem i mag. Ivanom Botom upozorili su da je položaj novaka u sadašnjem sustavu visokog obrazovanja jedva održiv. Umjesto da napredujemo i razvijamo se - nazadujemo! I to zahvaljujući potezima aktualne vlade! Stoga, jasno i jezgrovito upozorenje - proizvodimo za sebe, a ne za druge!
Prenosimo glavne naglaske iz izlaganja:
KOSTOVIĆ: Mladi znanstvenici iseljavaju, stanje je neodrživo!
Odlazak stručnjaka iz Hrvatske dio je složenog i akutnog problema. Za visokokvalificirane novake potrebno je pronaći perspektivu i zaustaviti njihovo iseljavanje. Da bi se mogla raspisivati nova radna mjesta, moraju postojati strogi kriteriji kvalitete. Potrebno je uvođenje novih ili vraćanje starih instrumenata zapošljavanja u javnoj upravi i agencijama s ciljem da mlade znanstvenike, koje su već u sustavu, ne izgubimo! Jedina smo država članica EU koja ne omogućava stipendiranje znanstvenih novaka, a iz EU fondova ne tražimo financiranja projekata za koje očito sami nemamo sredstva! Sadašnje stanje je neodrživo, već tri godine nije bilo zapošljavanja novaka! To je prekid znanstvene produkcije. Želimo riješiti problem onih u koje smo najviše uložili dajući im perspektivu u Hrvatskoj!
SEDMAK: Bez strategije i vizije!
Uspoređujući Hrvatsku s drugim državama članicama EU, primjerice Irskom, postotak doktoranata u Hrvatskoj je svega 0,28 posto, dok je u Irskoj 0,97. U Hrvatskoj je 11 tisuća istraživača, dok je u Irskoj ta brojka dvostruko veća. Zaostajemo, dakle, za razvijenim zemljama. U Irskoj za znanstvene novake izdvajaju dvostruko više sredstava nego mi! Visokotehnološki proizvodi u Irskoj - i to oni najskuplji! - iznose 20 posto ukupnog izvoza , dok u Hrvatskoj samo šest posto. U Hrvatskoj je premalen broj novaka i suočeni su s nesigurnom budućnošću.
PAAR: Drastičan pad znanstvene produktivnosti!
Podrška doktorantima i postdoktorantima je kamen temeljac na kojim leži čitavi znanstveni sustav svake zemlje. Nepridržavanje tog načela vodi zemlju u nazadovanje! U 2008., prema američkim bazama podataka, Hrvatska i Srbija su imale podjednaku znanstvenu produktivnost. U 2011. Srbija je imala znanstvenu produktivnost 20 posto veću od Hrvatske, a 2013. čak 50 posto. Došlo je, dakle, do drastičnog pada u znanstvenoj produktivnosti između 2011. i 2013! Znanstveni novaci su ključni elemet bez kojega nema napretka znanosti ni u jednoj zemlji.
DOMAZET LOŠO: Duboko ukorijenjena negativna selekcija!
Novaci, doktoranti i postdoktoranti su motor znanosti! U Hrvatskoj znanstveni novaci tri godine nisu ulazili u sustav! Novak će biti onoliko uspješan koliko mu je dobar i mentor. Ako ćete imati lošeg mentora, kakve ćete novake imati? To je pitanje negativne selekcije na jednoj višoj razini, koja se događa kada uvodimo u sustav ljude koji nisu u životu napravili niti jedan ozbiljan znanstveni rad. A takvima se povjeravaju novaci!
MILOŠEVIĆ: Nesposobna Milanovićeva vlada bez ikakve strategije!
Izneseni podaci su alarmantni, javni i privatni sektor sve su udaljeniji na svim razinama. Razvijanje platforme potrebne za njihovo povezivanje jedna je od potrebnih strategija koju ova vlada očito nema. Kada HDZ dođe na vlast, to će se promijeniti! S pametno razrađenom strategijom u znanosti moguć je dugoročni rast sustava. Samo obrazovani mogu biti konkurentni!
