Izaslanstvo HDZ-a, predvođeno predsjednikom Tomislavom Karamarkom, obilježilo je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima na Bilima (između Mostara i Širokog Brijega), na mjestu na kojem se planira graditi „Groblje mira“ - najveće groblje u Europi - kao nacionalno i međunarodno spomen-područje za sve žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća te Domovinskog rata; kao trajni podsjetnik na zločinački karakter totalitarnih sustava koji su u 20. stoljeću odnijeli milijune nevinih života. 

http://www.hdz.hr/vijest/najave/dan-sjecanja-na-zrtve-svih-totalitarnih-rezima-karamarko-na-groblju-mira-u-hercegovini

U svome pozdravnom slovu Karamarko je istaknuo potrebu da ovo spomen-područje što prije zaživi, podsjećajući na više od 900 jama u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji i 200 u BiH - na krvavi rukopis komunističkih pobjednika nakon završetka Drugoga svjetskog rata: 

- Oprostiti možemo, ali zaboraviti ne! Svatko od nas u svojoj obitelji ima nekoga nestalog, nekoga koga spominjemo u molitvama, nekoga kome ne znamo gdje mu je grob. Nećemo zaboraviti iživljavanje nad hrvatskim narodom, ni činjenicu da su nas htjeli odnaroditi. Jer, moramo zaštititi svoju budućnost i u Hrvatskoj, kao i u BiH, našoj drugoj domovini. HDZ će poduzeti sve da se isprave povijesne nepravde prema hrvatskom narodu. Želimo Hrvatsku u kojoj će se svaki Hrvat dobro osjećati, želimo BiH u kojoj će hrvatski narod biti ravnopravan s ostalim narodima!

Dvostruka dioptrija

Apsurdno je - i tragično - da se danas u Hrvatskoj s različitom dioptrijom gleda na totalitarizme, što možemo „zahvaliti“ vladajućoj jugonostalgičnoj nomenklaturi, nastavio je Karamarko:

- Iako se Europa odavno obračunala sa svim totalitarizmima, u Hrvatskoj se zbog aktualne vlasti ne smije slobodno govoriti o komunističkim zločinima. O njima se ne smije govoriti jer još uvijek stotine ulica i trgova nose naziv onog tko ima zapovjednu odgovornost za te zločine. Tek možemo, s gorčinom, konstatirati da naše žrtve nisu priznate; da ih aktualna vlast s dva brda u Zagrebu ne želi priznati i da se ne želi riješiti Titove biste iz svojih ureda. Ti isti - koji zataškavaju komunističke zločine te štite „lik i djelo“ velikog zločinca Josipa Broza Tita - isticali su da je suradnja s haškim tribunalom pitanje civilizacijske razine, ali kada se otvorilo pitanje suradnje s njemačkim pravosuđem - sve su pokušali da ne izruče osobu koja je možda odgovorna za likvidacije Hrvata diljem Europe i svijeta!

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/svi-vijenci-s-istom-posvetom-u-spomen-na-zrtve-svih-totalitarnih-rezima

Cijeli govor predsjednika Karamarka možete pogledati u nastavku:

Poslije podne, predsjednik Karamarko produžio je za Dubrovnik: u pratnji domaćina iz dubrovačko-neretvanskoga županijskog HDZ-a (predsjednik: Branko Bačić) položio je vijenac i odao počast žrtvama svih totalitarnih režima na otočiću Daksi, na kojem su partizani u listopadu 1944. likvidirali 53 istaknuta Hrvata, civila, bez ikakvog suđenja. Po povratku s Dakse na kopno stao je ponovno pred novinare:

Zločin je jednostavno zločin

- Naša je tragedija što smo se davno obračunali sa svim vrstama totalitarizama, ali ne i s komunističkim. Još uvijek kao nekakvu veliku povijesnu figuru slave čovjeka koji je po zapovijednoj liniji odgovoran za mnoge zločine, pa i ovaj na Daksi. Da, govorim o Josipu Brozu Titu. To je naša tragedija! Današnja lijeva Vlada, nažalost, nije još spremna suočiti se s komunističkim zločinima. Ne žele shvatiti da su sva ubojstva u ime velikih ideja, u bilo kojem režimu - fašizmu ili komunizmu - jednostavno zločin. I ništa drugo. No bitno jest to što HDZ želi graditi društvo koje je distancirano od bilo kojeg totalitarizma.

Nakon Dakse, Karamarko je bio na svetoj misi za žrtve svih totalitarnih sustava koju je u dubrovačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio biskup Mate Uzinić. Večeras predsjednik HDZ-a sudjeluje na tribini pod nazivom „Europski spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima„ u Samostanu svete Klare (dvorana Pape Ivana Pavla II.) u Dubrovniku. 

Photo: Nikša Grljević (Dubrovnik) & Antun Čajkovac (BiH)