Zoran Milanović je - po tko zna koji put - vlastitu bezidejnost, nerad i neznanje pokušao prikriti napadajući druge. Optužujući HDZ. Čime će se SDP-ova vlada, kako je sama najavila u režimskim medijima, jedino i baviti do kraja svoga neslavnog mandata. Tako je jučer u Jelsi, odgovarajući na novinarsko pitanje je li Vlada odustala od reforme lokalne samouprave, premijer izvalio novi biser: „Za reformu treba promijeniti Ustav, a tu ćemo uvijek imati opstrukciju jedne stranke. To pitanje možete uputiti njima, kakve su njihove ideje ako ih uopće imaju“.
Dosadni, predvidivi premijer
Novi Milanovićev pokušaj prebacivanja krivnje po receptu „drž'te lopova“ za nacionalne su TV kuće komentirali i Josipa Rimac (članica Predsjedništva HDZ-a te predsjednica Odbora za lokalnu i područnu samoupravu naše stranke) i Tomislav Tolušić (predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan).
Prvo: HDZ se potkraj prošle godine protivio „brzinskim“ SDP-ovim ustavnim promjenama prvenstveno (ali ne i jedino) zato što se njima htjelo spriječiti izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj.
http://www.hdz.hr/vijest/iz-sabora/sprijeciti-perkovicevo-izrucenje-jedi...
Drugo: za reformu lokalne i područne samouprave - što bi Milanović kao pravnik morao znati - nije potrebna promjena Ustava RH. Najviši zakonodavni akt, naime, ne propisuje ni broj jedinica (županije, gradovi, općine) ni njihove ovlasti. Ustavne su promjene potrebne jedino u slučaju da se žele ukinuti županije (ili gradovi/općine).
A što to SDP uopće predlaže?!
Treće: SDP-ova vlada nikada nikakav prijedlog reforme lokalne i područne samouprave nije napravila, pa je stoga Milanovićev napad to komičniji. HDZ ne može raspravljati o nečemu što ne postoji, a kamoli to opstruirati. „Krivi“ smo jer oni ništa suvislog nisu sposobni predložiti.
Četvrto: HDZ-ova stajališta posve su transparentna - protivimo se puzajućoj centralizaciji RH koju provodi aktualna vlada te smo ponudili niz protuprijedloga. No premijeru i Vladi, bahatima i samodostatnima kakvi jesu, nikad nije palo na pamet popričati o njima. Kao ni o rješenjima koje im nude same županije.
http://www.hdz.hr/vijest/lokalne/hdz-ovi-zupani-i-gradonacelnici-protiv-...
http://www.hdz.hr/vijest/lokalne/tolusic-vs-grcic-zupanije-traze-decentr...
TOLUŠIĆ: Premijer bez sluha za župane!
Rješanja imamo, ali nas nitko iz Vlade ne želi saslušati. Hrvatska zajednica županija, čiji su članovi svi hrvatski župani, već dvije i pol godine moli premijera Milanovića za radni sastanak. Nakon bezbroj dopisa nismo dobili čak ni usmeni odgovor. Mislim da to dovoljno govori o premijerovoj brizi za lokalnu i regionalnu samoupravu.
RIMAC: Nužna fiskalna decentralizacija
Županijama, gradovima i općinama u 2013. pripalo je svega 17 posto - dakle, ni petina - ukupnih poreznih prihoda, od čega devet posto otpada na Grad Zagreb. Eto crno na bijelo koliko u ovom trenutku koštaju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Taj podatak najbolje govori o tome da se o njihovom ukidanju govori isključivo u dnevnopolitičke svrhe i bez potrebnih analiza kolike bi stvarne uštede donijela takva mjera. Za reformu nije potrebna promjena Ustava, kao što to tvrdi premijer, nego je nužna decentralizacija. Prije svega ona fiskalna, kao i decentralizacija djelokruga i ovlasti.
Vratiti ovlasti županijama
Županijama treba vratiti ovlasti koje su pripale sadašnjim uredima državne uprave. Umjesto županija, neka razmišljaju o ukidanju bespotrebnih agencija, poput onih za upravljanje lukama i pomorskim dobrom ili za izdavanje građevinskih dozvola. Taj su posao do sada radile županije, a mogu ga raditi i ubuduće. Podsjećam da je županijama oduzeta nadležnost nad zdravstvenim ustanovama, koje zbog toga nisu postale ni bolje ni efikasnije - nego upravo suprotno!
Slušate li građane?
Koliko ćemo imati općina, gradova i županija nije u ovom trenutku najvažnija tema. Najvažnija je tema njihov „sadržaj“, njihove ovlasti. Jedinicima lokalne samouprave prvo se mora kroz fiskalnu decentralizaciju omogućiti normalno funkcioniranje, a tek onda možemo razmišljati o ukidanju onih koje ni tada ne bi mogle odgovoriti na potrebe svojih građana. Podaci o odazivu na lokalne izbore, koji je znatno veći od odaziva na izbore na državnoj razini, svjedoče da je i samim građanima itekako stalo do jedinica u kojima žive.
