U današnjoj Slobodnoj Dalmaciji objavljen je autorski članak eurozastupnice (i predsjednice HDZ-ova Odbora za EU fondove) Ivane Maletić o Vladinim tzv. antideficit mjerama. Riječju - ćorak! Među inim, naša ekspertica ističe da efekt „mjera“ neće biti rast prihoda za 4,7 milijardi kuna, nego smanjenje za 600 milijuna kuna! Po ministra Linića i cijeli Kukuriku poražavajuću analizu donosimo u integralnoj verziji. Međunaslovi su urednički

Piše: Ivana Maletić

Kako je moguće da vladu u jednoj državi EU iznenadi procedura koju je većina članica već prošla ili prolazi, a uvedena je još 1992. godine? Za to „iznenađenje“ potrebna je apsolutna neinformiranost i neznanje. To je jedino što Vlada RH kontinuirano pokazuje. 

Vlada u studenom priprema proračun za koji se u startu znalo da ne ispunjava ciljeve procedure prekomjernog deficita. U siječnju kreću s rebalansom. Nevjerojatno je da se predstavlja normalnom činjenica da na samom početku godine Vlada mora mijenjati proračun koji je donesen u prosincu.  

U dubokoj konspiraciji

Mjere Vlade za smanjenje deficita su potpuno promašene, a osim toga se i pripremaju na pogrešan način. Ministri daleko od javnosti, socijalnih partnera i ostalih segmenata društva u tajnosti odlučuju što će rezati. Odgovara im atmosfera u kojoj oni poput apsolutističkih vladara objavljuju što su odlučili o sudbinama ljudi. Takvi načini rada pripadaju dalekoj prošlosti. Odluke o promjenama trebaju se donositi u suradnji sa svima. 

Žalosno je slušati premijera i ostale dužnosnike kako se jadaju da je otpor reformama velik. Da su pročitali i najjednostavniji udžbenik o upravljanju promjenama znali bi da je otpor prema novome uobičajena reakcija kada se i ako promjene provode bez objašnjenja i dogovora.

U startu 2 milijarde manje

Koje je to mjere u tajnosti Vlada dogovorila i do sada predstavila? 

Kažu da su našli način kako povećati prihode za 4,7 milijardi kuna, a nisu rekli da smanjena projekcija rasta s 1,3 posto na 0,2 posto BDP-a, na temelju koje rade ovaj rebalans, znači 2 milijarde prihoda manje. Povećanje od 4,7 milijardi kuna odmah je, zbog korekcije rasta, manje za 2 milijarde.

Kakva nam to povećanja prihoda Vlada nudi kao rješenja:

1/ Najveće povećanje prihoda je zbog povlačenja uplata iz drugog mirovinskog stupa, i to uplata koje su bile uplaćivane za beneficirani mirovinski staž (vojska, policija, vatrogastvo). Te uplate su bile ulaganja u budućnost, jedina štednja koju je državni proračun imao. Cilj je bio povlačiti iz drugog stupa kad krenu isplate i time pomoći prvom stupu. Uzimaju iz budućnosti da bi krpali sadašnjost. Europska komisija ovo ne priznaje kao prihod: povlačenje sredstava iz drugog mirovinskog stupa, temeljem kojih se preuzimaju i dugoročne obveze za mirovine zaposlenika, taksativno su navedene kao primjer koji se od 2014. neće prihvaćati kao prihod. To su jednokratne uplate u proračun i ne mogu biti prihod koji smanjuje deficit. Dakle 2,8 milijardi nije smanjenje deficita, odnosno nije povećanje prihoda.

Otimanje budućnosti

2/ Prekidaju s uplatama u drugi mirovinski stup za beneficirani staž zaposlenih u javnom sektoru i time „štede“ 400 milijuna kuna proračunu. Zaustavljaju ulaganja u budućnost, jedini tračak štednje koji je postojao iz državnog proračuna, sada prekidaju i prikazuju kao mjeru za smanjenje deficita. 

3/ Milijardu namjeravaju prihodovati povlačenjem dobiti trgovačkih društava i viškova (nepotrošenih prihoda) proračunskih korisnika (naglašavaju i obrazovnih - najviše žele uzeti fakultetima i institutima. Ulaganju u znanost i istraživanja su minimalna i sada im žele oduzeti i ono malo što sami imaju za to). Povlačenje viškova proračunskih korisnika ne može biti prihod u državnom proračunu jer su to bili prihod u ranijim godinama i ušli u konsolidaciju na razini države - sada bi dva puta prikazivali ista sredstva kao prihod (to neće proći i uz to riječ je o jednokratnoj akciji).

Gušenje umjesto razvoja

Uzimanjem dobiti trgovačkih društava guše ih umjesto da ih restrukturiraju i potaknu na investiranje i razvoj. Uzimanjem dobiti sad, dugoročno će Hrvatska imati samo puno manje. Veliki dio viškova na računima proračunskih korisnika su namjenska sredstva vezana uz realizaciju projekata koja se nikako ne smiju povlačiti (Zakon o proračunu to propisuje).

4/ Povećavaju koncesije, ne zna se još koliko i kako, ali izračunali su da će prihod biti veći za 200 milijuna kuna. Kakav će to biti efekt na poslove u pozadini, ne zna Vlada. Ne zna Vlada ništa, zna samo da bi rado više prihoda, ali ne zna kako.

5/ Porez na dobitke od igara na sreću ne povećavaju, nego povećavaju obuhvat da ide na sve dobitke od 1 kune naviše iako je u Saboru u proceduri novi Zakon u kojem su napisali da se oporezuju dobici od 1.500 kuna i više.

Umjesto porasta prihoda - smanjenje!

Ukupni efekt na prihodnoj strani, dakle, je sljedeći:  

povećanje 4,7 mlrd kuna 

- minus smanjenje (zbog smanjenja projekcije rasta) 2 mlrd kuna 

- minus 2,8 mlrd kuna (povlačenje iz II. mirovinskog stupa što EK ne prihvaća kao prihod) 

- minus 500 milijuna kuna (nepotrošena sredstva proračunskih korisnika koja su prihod bila u ranijim godinama) 

= - 600 milijuna kuna.

Vlada, dakle, opet obmanjuje javnost. Efekt mjera nije rast prihoda za 4,7 milijardi kuna nego smanjenje za 600 milijuna kuna. Deficit nikako neće biti to što govore i u okvirima onog što Komisija traži, a to je 4,6% BDP-a. Manji prihodi, veći deficit, sad je u planu proračuna na 5,5%, a s ovakvom projekcijom prihoda raste na 5,8%.

Rashodi: nema prostora za uštedu

Na rashodnoj strani Vlada i dalje mašta o smanjenju, pa tako:

1/ Smanjuje rashode za zaposlene za 370 milijuna kuna. Kažu da neće smanjivati plaće nego da će se smanjenje postići daljnjom kontrolom prekovremenih sati, ukidanjem dodataka i umirovljenjem bez zamjene. Za toliku uštedu nema više prostora jer je udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima proračuna u 2013. u odnosu na 2009. pao za 1,5% s tim da su plaće rasle 0,6 posto, a ostali rashodi za zaposlene (koje i dalje žele rezati) pali su za 3,5%.

2/ Materijalni rashodi već 2013. nisu mogli pokriti povećanje troškova grijanja, vode i komunalnih usluga. Prenose se neplaćene obveze i gomilaju gubici. U materijalnim rashodima ima i dio EU projekata, nadamo se da ne misle to rezati - smanjiti materijalne rashode za 1,3 milijarde kuna bez ozbiljne reorganizacije i povećanja efikasnosti rada, bez reforme, to neće ići.

Netko je tu lud

3/ Subvencije Vlada smanjuje za 550 milijuna kuna i kao glavno smanjenje navodi smanjenje za subvencionirane kamate HABOR-a, a u jesenskim prognozama Komisija im ukazuje da je glavna prepreka rastu nedostupnost povoljnih izvora financiranja malim i srednjim poduzetnicima. 

4/ U zdravstvu imaju već planirane rashode 3 milijarde kuna manje od onog što je stvarno potrebno i kažu da će 600 milijuna uštedjeti na rashodima zdravstva. Netko je tu lud.

5/ Kapitalne rashode, uvijek najviše EU projekte, reže Vlada ovim prijedlogom za 455 milijuna kuna. Ušteda na budućnosti, na rastu i razvoju. Bravo Vlado!

6/ Ostali rashodi donijet će uštedu od 320 milijuna kuna. Koji su to ostali ostaje za vidjeti.

Prema novom povećanju deficita

Ukupan efekt o kojem Vlada mašta je smanjenje rashoda od 3,6 milijardi kuna. Od toga je potpuno nerealno očekivati 600 milijuna u zdravstvu, i više od 200 na rashodima za zaposlene, te milijarda na materijalnim rashodima. Žalosno je ako se smanje kapitalna ulaganja (od 455 milijuna kuna) koja su povijesno najniža ikad u Hrvatskoj i to u trenucima kada bi trebala biti sve veća i značajnija. Misli li Vlada ikad koristiti europske fondove?

Zaključak:

Što se deficita tiče pomaka nema, a Vlada će još pokojim rebalansom ponovno smanjiti rast i korigirati prihode i rashode, ostati iznenađena visinom socijalnih rashoda, pa do kraja 2014. povećati deficit iznad početnog plana.