U organizaciji Akademske zajednice „Ante Starčević“ GO HDZ-a 11. ožujka 2015. održana je panel rasprava Energenti koji će omogućiti tehnološki i gospodarski razvoj u 21. stoljeću. Predsjednika AZ akademika Ivicu Kostovića, prisutne članove Akademske zajednice, goste i izlagače, pozdravio je Andrija Mikulić predsjednik GO HDZ-a i izaslanik predsjednika Tomislava Karamarka, koji je bio spriječen nazočiti panelu.

U sklopu panela održana su tri predavanja, pri čemu su predavači bili eminentni znanstvenici i članovi Akademske zajednice. Akademik Mirko Zelić, znanstveni savjetnik u području naftnoga rudarstva, redoviti profesor u trajnom zvanju, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU te predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa zorno je predočio kroz prezentaciju "Energetska analiza u svijetu i RH".

Dr.sc. Zoran Čogelja, dipl.ing. naftnog rudarstva, zaposlen u kompaniji INA d.d., tajnik i pročelnik II Sekcije Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU, iz vlastitoga istraživačkog i radnog iskustva na otkrićima i razradi ležišta ugljikovodika iznio je predavanje pod naslovom "Istraživanje nafte i plina".

Dr.sc. Vladislav Brkić, dipl.ing. naftnog rudarstva, zaposlen u kompaniji INA d.d., član Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU, predsjednik SPE Hrvatska, održao je predavanje pod naslovom "Tehnologija izrade bušotina i proizvodni sustavi".

Panel raspravu moderirala je i organizirala predsjednica Akademske zajednice GO HDZ-a, dr. sc. Dubravka Brezak-Stamać. Panelu je nazočilo oko šezdeset članova Akademske zajednice koji su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi brojnim pitanjima.

Akademik Zelić je naglasio da Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što proizvodi. Godišnja proizvodnja u RH iznosi oko 4,0 x 10^⁶ ten/god (ten - tona ekvivalentne nafte), a potrošnja iznosi 8,7 x 10^⁶ ten/god. Isto tako, naglašeno je da će potrošnja primarne energije u svijetu do 2035. g. porasti od sadašnje 12 x 10^⁹ ten/god. na 18 x 10^9 ten/god. (+ 50%), što će trebati osigurati istraživanjem i otkrivanjem novih zaliha energenata. Stoga je prezentacija posvećena analizi dokazanih pridobivenih i potencijalnih zaliha ugljikovodika, kako onih u svijetu, tako i onih u Republici Hrvatskoj. Naglašena su perspektivna područja za ugljikovodike u RH, kao što su: Panonski bazen, Dinaridi te srednji i južni Jadran.

Ako je uloga energetskog sektora primarna i nužno se nameće, koji su to mogući pristupi u obogaćivanju istih – pokušao je odgovoriti kroz predavanje dr. sc. Zorana Čogelja, koji je istaknuo da su nafta i plin dominantni izvori energije 21. stoljeća. Procjene su da će čovječanstvo i u idućim desetljećima kao izvore energije koristiti uglavnom naftu i plin. Riječ je o izvorima  koje koristimo nepovratno. Sve je manje ležišnih stijena zasićenih ugljikovodicima na manjim dubinama, te se sve dublje ide u istraživanjima na kopnu i na moru. Uz to, podrobno su analizirane metode istraživanja ugljikovodika s naglaskom na geofizičke metode, kako na kopnu tako i na moru. Naglašena je usavršenost takvih metoda istraživanja koje pri istraživanju na moru izazivaju minimalan utjecaj na okoliš.

Dr. sc. Vladislav Brkić prezentirao je metode i tehnologije vezane za izradu, zacijevljenje i opremanje bušotina te koncipiranje sabirno-otpremnih sustava ugljikovodika, posebice onih na moru. Naglašeno je da je bušenje pored geofizičkih i drugih istraživanja jedini način da se utvrde vrijednosti ležišta, te vrste i količine ugljikovodika.

Sudionici panela najviše su istaknuli zabrinutost za istraživanje nafte u Jadranskom moru, a vezano uz narušavanje prirodne ravnoteže flore i faune Jadrana, kao i kakav utjecaj će istraživanje ugljikovodika imati na turizam i svakodnevni život ljudi na moru i otocima.

Panel je otvorio mnoga pitanja vezana uz eksploataciju nafte i plina, očuvanje okoliša, mogućnost vrlo skupoga korištenja obnovljivih izvora energije koji su u RH minimalno zastupljeni.

Akademska zajednica "Ante Starčević" organizirala je ova predavanja i raspravu imajući u vidu intenziviranu javnu raspravu o istraživanju rezervi ugljikovodika u Jadranskom moru.

Predavanje i rasprava  polučili su sljedeću ekspertizu struke.

Zaključak

1.    S obzirom da se do 2035. g. očekuje povećanje potražnje za primarnom energijom preko 50%, u kojoj će fosilni energenti i dalje dominirati, neophodno je ulagati i otkrivati nove rezerve i u svijetu i u RH, prije svega ugljikovodika, i to u geološki složenijim i dubljim formacijama, zatim u nekonvencionalnim ležištima te u područje dubokih mora.

2.    Težiti maksimalnoj racionalizaciji potrošnje energije i energetske učinkovitosti s jedne strane, te poticati ulaganja i u razvoj obnovljivih izvora energije kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj, s druge strane.

3.    Temeljem novog "Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika" (koji će uskoro Sabor usvojiti), a kojim su prema "Direktivi EU parlamenta, 2013.", tehnički, tehnološki i ekološki standardi izvođenja radova na moru znatno prošireni i strogo definirani, otvara se mogućnost nesmetanog i sigurnog pristupa istraživanju i proizvodnji nafte i plina na Jadranu.

4.    Za sve zahvate prilikom istraživanja, izrade i opremanja bušotina te eventualne proizvodnje nafte i plina u srednjem i južnom Jadranu neophodan je konstantan stručni nadzor, kojeg bi trebala obavljati novoformirana skupina iskusnih stručnjaka geologa i naftaša, a koji bi mogli biti u sklopu organizacije Agencija za ugljikovodike.

5.    Budući da RH prema procjeni stručnjaka raspolaže s još dokazanim i pridobivim rezervama ugljikovodika, a posebice procijenjenim značajnim potencijalnim rezervama istih, potrebno je intenzivirati istraživanja i to u perspektivnim područjima, kao što su: Panonski bazen, Dinaridi te srednji i južni Jadran.

6.    Ukoliko se utvrde značajnije količine nafte ili plina u Jadranu, tada raspodjelu dobiti iz proizvodnje istih dogovarati između investitora i države po modelu po kojem će RH biti maksimalno zaštićena. Tu treba uključiti hrvatske stručnjake koji imaju međunarodno iskustvo modeliranja koncesijskih ugovora.

7.    Vlada je definitivno na jedan netransparentan način započela i vodila cijeli proces, što je tim čudnije, jer RH ima znanje i iskustvo za pravilno planiranje i iskorištavanje svog rudnog blaga u smislu nafte i plina. Upravo je ignoriranje struke i neuključivanje svih sudionika u taj proces dovelo do niza nedostataka, krivih poteza te stvaranja dezorijentacije javnosti za i protiv istraživanja ugljikovodika u Jadranu.

8.    Vrlo je upitno kako će cijeli proces završiti s obzirom na interes javnosti i poziciju naftnih kompanija koje su već do sada investirale svoj novac u kupnju i pripremu podataka i izradu operativnih planova. Najava referenduma dodatno pokazuje potpuno nepoznavanje prirode ovog projekta i može rezultirati velikom blamažom za RH, dok u pogledu naftnih kompanija nisu isključeni niti skupi  arbitražni procesi zbog onemogućavanja investicija.

9.    Istraživati ili ne Jadran potpuno je krivo postavljeno pitanje. Država bi bila neodgovorna kada ne bi istražila potencijal svog rudnog blaga čime bi mogla pridonijeti rastu proizvodnje energije i time učiniti svoju industriju konkurentnijom. U cilju provedbe tako nacionalno  važnog projekta potrebno je od samog početka voditi proces na transparentan način, uključujući sve sudionike kojih se to može ticati; od stručne javnosti, lokalnih zajednica, ekoloških udruga, susjednih država, itd.

10.    I na kraju, treba naglasiti da su energenti i energija u cjelini Božji dar za cijelo čovječanstvo i ne bi smjeli biti u funkciji politike, odnosno subjekt za postizanje političkih ciljeva.