Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine. Slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi su u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i likvidacije političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se, nažalost, u hrvatskom društvu još i danas.

 
Izaslanstvo zagrebačkog HDZ-a predvođeno političkim tajnikom Davorom Stierom, ministrom dr. Milanom Kujundžićem i potpredsjednikom Hrvatskog sabora akademikom Željkom Reinerom prisjetilo se svih stradalnika zapalivši svijeću na grobovima prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, potom Brune Bušića i Stjepana Đurekovića, te na židovskom groblju kod skulpture “Mojsije”.